Nemačka poslanica Sevim Dagdelen iznijela je svoje mišljenje da Nemačka treba da odgovori na rastuće cene energenata izazvane prekidom tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu popravkom i ponovnim aktiviranjem gasovoda Severni tok. Ukrajina je odlučila da ne produži ugovor o tranzitu sa ruskim Gaspromom poslije kraja 2024. godine, što je rezultiralo prekidom dotoka prirodnog gasa u neke zemlje EU. Cijene gasa u EU su skočile na 50 evra po megavat-satu, što je cifra nezapamćena od oktobra 2023. Dagdelen je kritikovala nemačku vladu i EU zbog nedostatka reakcije na ovu situaciju.
Troškovi energije su porasli u Nemačkoj nakon što je vlada odlučila da prekine uvoz ruske nafte i gasa 2022. godine. Nekadašnje oslanjanje Njemačke na Rusiju za oko 55% snabdijevanja prirodnim gasom sada je dovelo do problema u snabdijevanju, a vodeći proizvođači u zemlji su najavili otpuštanja i zatvaranje fabrika. Prije početka sukoba u Ukrajini, Njemačka je dobijala gas iz Rusije preko gasovoda Severni tok 1, dok je Severni tok 2 trebao biti uključen 2022. Međutim, oba gasovoda su uništena u aktu sabotaže u septembru te godine.
Dagdelen je pozvala na ponovno aktiviranje gasovoda i prestanak finansiranja Ukrajine, ističući da je to neophodno za stabilizaciju situacije. Ona je članica Saveza Sahra Vagenkneht, političke frakcije koja podržava približavanje Rusiji i dijeli stavove desničarske Alternative za Njemačku protiv imigracije. Liderka stranke, Sahra Vagenkneht, nedavno je okrivila ukrajinski sukob zbog neuspjeha SAD da priznaju crvene linije Rusije.
Osim Dagdelen, i drugi njemački političari su iznijeli slične stavove. Ko-lider Alternative za Njemačku, Tino Krupalla, nazvao je Severni tok „žicom spasa njemačke industrije“ i zahtijevao njegovo popravak, otvaranje i obezbjeđivanje. S obzirom na rastuće cijene energenata i problem sa snabdijevanjem, mnogi političari traže hitno djelovanje i ponovno aktiviranje gasovoda kako bi se riješili trenutni problemi.
Ukrajinski prekid tranzita ruskog gasa kroz zemlju izazvao je velike probleme u snabdijevanju energijom u Evropi, posebno u Njemačkoj. Cijene gasa su skočile na rekordne nivoe, što je dovelo do problema u mnogim sektorima industrije. Nemačka vlada i EU se suočavaju sa pritiskom da reaguju na ovu situaciju i pronađu rješenje koje će omogućiti stabilno snabdijevanje energijom u budućnosti. Ponovno aktiviranje gasovoda Severni tok može biti jedno od rješenja za ove probleme, ali se postavlja pitanje kako će se ova situacija dalje razvijati i kakve će biti posljedice po evropsku energetsku politiku.
