Čudesna priča Srbina koji se družio sa Čarlijem Čaplinom: U Ameriku otišao sa 13 dolara u džepu, a susret sa jednim režiserom promenio mu je život iz korena

Tamara Nikolić avatar

Selo Dobrinci je postalo poznato po Slavoljubu Slavku Vorkapiću, filmskom teoretičaru, montažeru i reditelju. Vorkapić je rođen 1894. godine u ovom sremskom mestu, a kao mladić avanturističkog duha otisnuo se u Ameriku sa samo 13 dolara u džepu. Od samog početka ga je zapaženo po lepim crtežima, a kasnije je postao poznat u svetu filma. Dobričani su postavili spomen-ploču u centru sela u njegovu čast.

Vorkapić je rođen 17. marta 1894. godine i školovao se u Sremskoj Mitrovici i Zemunu. Studirao je slikarstvo u Budimpešti, ali je rat prekinuo njegove školovanje. Kroz mnoge avanture i putovanja stigao je u Francusku, gde je odlučio da se posveti filmskoj industriji. U Americi je počeo kao slikar, ali je brzo postao poznat i kao montažer i reditelj.

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca radio je u konzulatu na popunjavanju pasoša, ali je kasnije prešao u Los Anđeles, gde se bavio fotografijom. Upoznao je čuvenog reditelja Reksa Ingrama, sa kojim je sarađivao na nekoliko projekata. Filmove koje je Vorkapić radio zajedno sa Robertom Florijem su naišli na pozitivne reakcije kod publike i filmske elite, uključujući Čarlija Čaplina.

Vorkapić je saradjivao na više od 50 dugometražnih filmova, među kojima su i oni sa velikim imenima kao što su Džon Hofman. Njegov doprinos filmskoj umetnosti su visoko ocenili mnogi poznati reditelji poput Roberta Siodmaka, Vilijama Fridkina i Franka Kapre. Nakon povratka u Jugoslaviju, Vorkapić se vratio u Ameriku gde je nastavio da predaje. Preminuo je 1976. godine u Španiji, gde je sahranjen. Slavko Vorkapić ostaje upamćen kao jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca s prostora bivše Jugoslavije, čiji je rad i dalje inspiracija za nove generacije umetnika.

Tamara Nikolić avatar