Nikola Tesla, iza velikog naučnika i pronalazača, imao je svoj stav prema religiji i duhovnosti. Iako je bio odgajan u srpskoj pravoslavnoj porodici, posjedovao je jedinstven pogled na Boga i religiju. Smatrao je da je molitva ključna za filozofiju života te je vjerovao da je u molitvi „Oče naš“ sazdana cjelokupna filozofija života. Istraživao je eter, materiju koja postoji kao sredina u kojoj se dešavaju prirodne pojave te je smatrao da dar mentalne moći dolazi od „Božanskog bića“. Iako nije bio ortodoksni vjernik, cijenio je religiju kao neophodan ideal za svakog pojedinca.
Tesla je vjerovao u vaskrsenje mrtvih, tvrdeći da smrt ne postoji te da se ljudska energija pretvara u svjetlost. Unatoč tome što je kremiran, upitno je da li je to bilo dobrovoljno s obzirom na hrišćansko učenje o vaskrsenju. Tesla je vjerovao da čovječanstvo treba težiti duhovnosti i moralnosti kako bi postiglo trajni mir i jedinstvo.
U vremenu svjetskog nasilja i političkih sukoba, Tesla je bio opsjednut mirom i ljudskim jedinstvom. Vjerovao je da univerzalno prosvjetljenje može dovesti do trajnog mira u svijetu. Tesla je ostavio značajno nasljeđe u polju nauke i tehnologije, ali njegova istraživanja i uvjerenja o duhovnosti i religiji također su dio njegovog značaja. Teslina filozofija života i duhovnost i dalje inspirišu mnoge ljude širom svijeta.