Danas je 25. rujna, 268. dan 2024. godine, a do kraja godine ima još 98 dana. U današnjem članku donosimo pregled značajnih događaja koji su se dogodili na današnji dan kroz povijest.

1493. godine, španjolski moreplovac talijanskog porijekla, Kristofor Kolumbo, isplovio je iz luke Cadiz na svoje drugo putovanje u Novi svijet, koji je otkrio 1492. godine.

1513. godine, španjolski istraživač Vasco Núñez de Balboa prešao je Panamski zemljouz i postao prvi Europljanin koji je vidio Tihi ocean.

1555. godine potpisan je Mir u Augsburgu, kojim su njemačke luteranske zemlje /protestanti/ izjednačene u pravima sa rimokatoličkim državama.

1744. godine rođen je pruski kralj Friedrich Wilhelm II, koji je tijekom svoje vladavine provodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se istaknuo prilikom druge i treće podjele Poljske 1793. i 1795. godine.

1823. godine, srpskom piscu i jezičkom reformatoru, Vuku Stefanoviću Karadžiću, dodijeljen je počasni doktorat na Sveučilištu u Jeni.

1849. godine, umro je austrijski skladatelj Johann Strauss Stariji, koji se smatra najzaslužnijim za popularizaciju bečkog laganog valcera početkom 19. stoljeća.

1866. godine rođen je američki biolog i genetičar Thomas Hunt Morgan, osnivač genetike i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. godine.

1896. godine rođen je talijanski državnik Alessandro Pertini, koji je bio predsjednik Italije od 1978. do 1985. godine.

1897. godine rođen je američki pisac William Faulkner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949. godine, čiji su romani bili zaokupljeni problemom zla i socijalnom historijom američkog juga.

1897. godine rođen je i srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za djecu u srpskoj književnosti.

1906. godine rođen je ruski skladatelj Dmitri Shostakovich, čija su djela čvrsto povezana s ruskim glazbenim naslijeđem.

1932. godine, španjolskoj pokrajini Kataloniji dodijeljena je autonomija.

1940. godine, u okupiranoj Norveškoj, Nijemci su ustoličili marionetsku vladu vođenu Vidkunom Quislingom, čije ime postalo sinonim za izdaju i suradnju s nacističkim okupatorima.

1942. godine, u Bosanskom Petrovcu održan je prvi kongres liječnika partizana i sanitetskih radnika Jugoslavije, s kojeg je upućen poziv liječnicima i studentima medicine da se pridruže borbi protiv okupatora.

1943. godine, Crvena armija oslobodila je Smolensk, jedno od posljednjih važnih uporišta njemačkih nacističkih snaga na teritoriju Sovjetskog Saveza.

1956. godine, u upotrebu je pušten prvi transatlantski telefonski kabl između Obana u Škotskoj i Newfoundlanda u Kanadi.

1959. godine, na premijera Šri Lanke, Solomona Bandaranaikea, izvršen je atentat od strane budističkog svećenika.

1963. godine, vojska u Dominikanskoj Republici oborila je liberalnu vladu Huana Boša.

1970. godine, preminuo je njemački pisac Erich Maria Remarque, poznat po romanu „Na zapadu ništa novo“, koji je prikazao besmisao ljudske klanice u Prvom svjetskom ratu.

1972. godine, premijer Kakuei Tanaka posjetio je Peking kao prvi japanski premijer koji je stupio na tlo Kine nakon Drugog svjetskog rata.

1991. godine, Savjet sigurnosti UN-a jednoglasno je uveo embargo na uvoz oružja svim stranama u ratu u Jugoslaviji.

1994. godine, Švicarci su na referendumu odobrili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

2001. godine, ministar za izbjeglice i raseljena lica FBiH, Sefer Halilović, predao se Haškom tribunalu koji ga je optužio za kršenje zakona i običaja rata.

2016. godine, u Republici Srpskoj održan je prvi referendum, na kojem je većina građana podržala obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske.

Ovi događaji obilježili su današnji dan u povijesti, dok se svijet nastavljao kretati naprijed u smjeru novih zbivanja i promjena. Pratite nas za više zanimljivih činjenica i aktualnih vijesti.