Branko Ćopić bio je poznati srpski pisac, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čije su pripovijetke obilježene vedrinom i lirikom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a tijekom Narodnooslobodilačkog rata sudjelovao je aktivno. Njegova prozna djela često su opisivala život na selu, mentalitete ljudi zavičajnog Grmeča i Podgrmečja. Napisao je i mnoge knjige za djecu, poput „Bojne lire pionira“ i „Put u vedrinu“. Posljednja zbirka pripovijetki „Bašta sljezove boje“, za koju je dobio NJegoševu nagradu, otkriva nešto mračniju stranu pisca, obuzetu melankolijom i sumornim slutnjama. Ćopić je 1984. godine izvršio samoubojstvo, ostavljajući iza sebe raskošno literarno naslijeđe.
Danas je 26. ožujka, a kroz povijest ovaj datum bilježi mnoge važne događaje. 1804. godine, prvo diplomatsko pismo iz Srbije upućeno je austrijskim vlastima, dok je 1827. godine umro njemački skladatelj Ludvig van Betoven, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe. Njegova djela poput devet simfonija, opere „Fidelio“ i klavirskih sonata i danas se izvode diljem svijeta.
U 1859. godini rođen je engleski pisac Alfred Edward Housman, poznat po pesimističnoj poeziji koja govori o životnoj čežnji i promašenosti. Sklon temama ubojstva, samoubojstva i nevjere, Housman je stvorio zbirke poput „Momak iz Shropshirea“ i „Posljednje pjesme“.
Egipatski plemić Ahmed Fuad-paša rođen je 1868. godine, a kao Fuad I stupio je na prijestolje kao prvi kralj Egipta. Njegova vladavina obilježena je pokušajem uspostavljanja neovisnosti zemlje pod britanskim utjecajem. 1874. godine umro je srpski glumac i redatelj Narodnog pozorišta u Beogradu Aleksa Bačvanski, koji je značajno utjecao na razvoj glume u Srbiji.
Srpski biolog Siniša Stanković rođen je 1892. godine, a kao profesor i član Srpske akademije nauka i umjetnosti bio je ključna figura u istraživanju balkanskih ekosistema i ekologiji. Stanković je svoj rad unio u učenje na Beogradskom univerzitetu te napisao značajna djela poput „Ohridsko jezero i njegov živi svet“.
1925. godine rođen je francuski kompozitor i dirigent Pierre Boulez, čiji je rad obilježen jedinstvenim pristupom glazbi i posebnim smislom za ritam i boje. Kroz djela poput „Koncertantne simfonije“ i „Čekića bez gospodara“, Boulez je postao važna figura suvremene glazbene scene.
Uz mnoge druge važne događaje, povijest 26. ožujka ostavlja nas s bogatim kulturnim i znanstvenim naslijeđem. Važno je prisjećati se ovih trenutaka kako bismo bolje razumjeli i cijenili svijet oko nas.
