Prema rečima Nikole Altiparmakova, člana Fiskalnog saveta, Srbija se suočava sa izazovima na globalnom ekonomskom planu, posebno zbog sporog rasta BDP-a u Evropskoj uniji koji iznosi samo 0,8%. Nemačka, kao ključna ekonomija EU, nalazi se u teškoj situaciji, što dodatno smanjuje mogućnosti za brži razvoj Srbije. Altiparmakov ističe da je srpski privredni rast u prethodnoj deceniji bio zasnovan na stranim i velikim državnim investicijama, ali da se oba ova izvora sada iscrpljuju. On naglašava da strana ulaganja često rezultiraju povlačenjem dividendi iz Srbije, što može dovesti do situacije u kojoj će dividende postati veće od investicija.
Strani investitori, prema Altiparmakovim rečima, preusmeravaju profit iz Srbije, a procenjuje se da su povukli oko četiri milijarde evra. On upozorava da bi taj trend mogao potpuno da isušuje izvor rasta srpske privrede. Takođe, naglašava potrebu za kvalitetnim investicijama umesto kvantiteta, posebno u svetlu fiskalne konsolidacije koja je već podstakla neka državna ulaganja.
Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Jelena Žarković, smatra da bi strana ulaganja trebala da budu usmerena ka modernijim sektorima i prerađivačkoj industriji. Naime, do sada su najveći deo stranih investicija upućen u građevinarstvo, rudarstvo i trgovinu, što ne doprinosi značajnijem ekonomskom razvoju. Kada su u pitanju plate, ona primećuje da IT sektor i prerađivačka industrija u Srbiji doprinose rastu manje nego u centralnoj Evropi.
Profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA), Nebojša Savić, naglašava da je ključno poboljšati ambijent za domaće investicije. On smatra da bi država trebala intenzivnije raditi na poboljšanju poslovne klime i podsticanju domaćeg sektora.
U svetlu globalnih ekonomskih kretanja, Žarković upozorava na mogućnost rasta inflacije usled novih geopolitičkih događaja, uključujući najavljene carine američkog predsednika Donalda Trampa na robu iz Kine i EU. Ove mere mogu dodatno uticati na ekonomsku situaciju u Srbiji, posebno zbog poskupljenja nafte uzrokovanih sankcijama.
Savić takođe ukazuje na promene u globalnim lancima snabdevanja koje su se dogodile tokom pandemije, ističući da se koncept hiperglobalizacije povlači. Proizvođači automobila u Nemačkoj više neće biti voljni da uzimaju komponente iz Kine, već će tražiti alternativne dobavljače, što bi moglo otvoriti vrata za Srbiju.
Na kraju, stručnjaci se slažu da je EU izgubila trku u inovacijama u odnosu na SAD, a da su potrebna značajna ulaganja i talenti kako bi se to promenilo. Žarković napominje da EU ne zaostaje u svim sektorima, ali da je IT sektor jedini gde su američke kompanije daleko naprednije. U svetlu ovih izazova, Srbija će morati da preispita svoje strategije ulaganja i razvoja kako bi osigurala održiv rast u budućnosti.