Na nedavnoj konferenciji Giga Europe 2024 održanoj u Stockholmu, predstavnici Europske komisije, vlada članica, industrije i financijskog sektora jasno su istaknuli da EU mora otvaranjem rudnika litija na svojoj teritoriji privući što više megafabrika litijum-jonskih baterija kako bi sustigla Kinu i SAD. Također je istaknuto da Srbija ima svoju priliku.
Potpredsjednik EK za energetsku uniju Maroš Šefčovič iznio je očekivanja da će europske gigafabrike do 2030. isporučivati 90 posto baterija potrebnih privredi EU. Međutim, trenutno EU zadovoljava samo jedan posto svojih potreba ključnim sirovinama poput litija, kobalta i nikla.
Viši geolog u Njemačkoj agenciji za mineralne resurse (DERA) Mihael Šmit iznio je procjene da će potražnja za litijumom u europskim aplikacijama baterija porasti za preko 300 posto do 2030.
Direktor projekta „Jadar“ Čed Bluit istaknuo je da je rudarstvo u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša i društvene odgovornosti jedini način da kompanije poput „Rio Tinta“ i zemlje poput Srbije sudjeluju u širem lancu vrijednosti.
EU mora eksploatirati vlastita nalazišta litija ili će morati kupovati na globalnom tržištu, što će industriju Unije učiniti manje konkurentnom. Kandidati za ovo su, između ostalih, Njemačka, Češka, Francuska i Austrija. U ovom trenutku u EU postoji 19 projekata rudnika litija u razvoju, od kojih bi neki trebali biti otvoreni već ove decenije, istaknuo je Šmit.
Bluit je naglasio da svaka aktivnost, bilo da se gradi bolnica, put ili rudnik, ima utjecaj na okoliš. Ključno je da lokalna zajednica ima koristi od rudnika kroz visokoplaćene poslove, programe prekvalifikacije, razvijanje lokalnih malih i srednjih poduzeća te integraciju s povezanim industrijama.
U Srbiji su razgovarali s tisućama ljudi iz lokalne zajednice kako bi im odgovorili na sva pitanja i nedoumice u vezi s projektom „Jadar“ koji su sasvim opravdani. Nastavljaju održavati sastanke s njima na tjednoj razini.
Projekt „Jadar“ jedno je od najperspektivnijih i najbolje istraženih ležišta litija u Europi, s rezervama dovoljnim za baterije za milijun električnih vozila (EV) godišnje.
„Jadar“ bi bio jedna od najvećih investicija u Srbiji u posljednjim decenijama, s procijenjenom investicijom od najmanje 2,55 milijardi evra. Za preradu minerala jadarit razvijen je tehnološki proces u Razvojno-tehničkom centru „Bundora“ u Melburnu. Za preradu jadarita ne bi se koristili resursi pitke vode, a primjenjivali bi se najmoderniji sistemi pročišćavanja zraka i upravljanja otpadom.
Potrebno je razviti siguran i održiv lanac opskrbe, počevši od rudarenja pa preko prerade do konačnog proizvoda. Proces „Jadar“ predstavlja cijeli ekosistem koji omogućava visokoplaćene poslove, transformaciju privrede i dekarbonizaciju energetske mreže, rekao je Bluit.
Ključno je izgraditi povjerenje i rudarske kompanije trebaju omogućiti lokalnim zajednicama da imaju direktan uvid u podatke o emisijama zagađujućih materija i usporede ih s onima koje kompanija objavljuje na svom web mjestu.
Projekt „Jadar“ jedno je od najperspektivnijih ležišta litija u Europi. Investicija u ovaj projekt će imati veliki ekonomski i ekološki značaj za Srbiju, ali i za EU. S pravilnom suradnjom i implementacijom održivih tehnologija, može se osigurati smanjenje negativnih učinaka na okoliš i zajednicu, te pridonijeti napretku ove industrije u regiji.
