Prvi potpredsjednik vlade i ministar financija Siniša Mali istaknuo je da je udeo javnog duga u odnosu na BDP u Srbiji ispod 50% te da je obećanje da neće preći 60%. Maksimalan udio javnog duga u BDP-u propisan je sporazumom u Mastrihtu i iznosi 60%, dok je prosjek u evrozoni 89%. On je također napomenuo da mnoge evropske zemlje, uključujući Francusku, Španjolsku i Italiju, imaju i više od 110% udjela javnog duga u BDP-u.

Ministar Mali je istaknuo da se javni dug treba gledati i na relativni način te da bi apsolutno gledano neke od najjačih svjetskih ekonomija bile zadužene s „hiljadama milijardi eura“. Trenutno, Srbija ima 744 milijarde dinara na računu, što je gotovo 10% BDP-a zemlje. Ministar je istaknuo da je politika države da ima što više novca na računu i da se planira daljnje refinanciranje javnog duga kako budu padale kamatne stope.

Mali je također spomenuo sporazum o refinanciranju starog duga sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ističući da bi Srbija platila kredit s 4% kamate u usporedbi s trenutačnom referentnom kamatnom stopom od 5,5% u SAD-u. Ministar je naglasio važnost iskorištavanja povoljnih uvjeta zaduživanja te planira daljnje redukcije duga u budućnosti.

Očekuje se da će Srbija do kraja godine dobiti investicijski rejting po prvi put u povijesti, unatoč globalnoj krizi i pandemiji koronavirusa koja je uzdrmala svjetsku ekonomiju od 2020. godine. Također, Republički zavod za statistiku objaviti će podatke o prosječnim primanjima u svibnju, a očekuje se da će prosječna plaća prvi put biti veća od 100.000 dinara.

Ove informacije pokazuju pozitivne trendove u gospodarstvu Srbije i upućuju na stabilnost javnih financija unatoč izazovima koje je donijela globalna pandemija. Ministar Mali naglašava važnost fiskalne odgovornosti i planiranog upravljanja dugom kako bi se osiguralo održivo gospodarsko stanje zemlje.