Građani Srbije su u januaru 2025. godine uzeli nove kredite u iznosu od 47 miliona evra, čime su ukupna zaduženja kod banaka dostigla 1.628 milijardi dinara, što odgovara 13,9 milijardi evra. Ove informacije objavilo je Udruženje banaka Srbije. U poređenju sa prethodnom godinom, zaduženje je povećano za 1,14 milijardi evra, što predstavlja godišnju stopu zaduženja od 8,9%. Ipak, mesečni rast zaduženja je značajno usporen, sa porastom od samo 0,3% u januaru u odnosu na decembar, dok je u avgustu prošle godine rast bio znatno veći, čak 1,1%.
Jedan od ključnih faktora koji utiču na zaduženje građana su kamatne stope. U januaru, građani su se zadužili sa ukupno 23 miliona evra po osnovu keš kredita, što predstavlja neto povećanje i godišnji rast od 12,5%. Ukupno zaduženje za keš kredite sada iznosi 6,7 milijardi evra. Međutim, mesečni rast u januaru od 0,3% predstavlja samo petinu rasta iz oktobra 2024. godine, kada je zabeležen pad mesečnog rasta.
Jedan od razloga za ovakvu situaciju je rast kamatnih stopa, koje umesto da padaju, beleže porast. Narodna banka Srbije još nije objavila prosečne ponderisane kamatne stope za januar, ali su podaci za decembar pokazali da je kamata za dinarske keš kredite do godinu dana iznosila 12,33%. Iako je ovo manje u odnosu na prethodnu godinu (11,29%), u poređenju sa novembrom, zabeležen je rast (10,82%).
Za kredite sa rokom vraćanja do pet godina, kamata iznosi 10,97%, što predstavlja značajan pad u odnosu na decembar 2024. godine (14,14%). Ovaj neparalelni trend kretanja kamatnih stopa može se objasniti različitom potražnjom za kratkoročnim i dugoročnim kreditima, gde veća potražnja za dugoročnim kreditima može dovesti do nižih kamatnih stopa.
Kod stambenih kredita, situacija je specifična zbog intervencije Narodne banke, koja je od septembra 2023. godine uvela gornji limit kamate. Kamatne stope za dinarske stambene kredite su u decembru dostigle 10,57%, u poređenju sa 12,91% u prethodnoj godini. Iako su kamatne stope u padu, građani se nisu masovno odlučili za hipotekarne kredite, što se ogleda u mesečnom rastu od samo 0,4% u januaru.
Ovaj trend kretanja kamatnih stopa verovatno će se nastaviti, s obzirom na to da Narodna banka Srbije nije menjala referentnu kamatnu stopu od 5,75% od septembra. Inflacija se i dalje drži na visokom nivou od 4,3%, što dodatno otežava smanjenje kamatnih stopa. Banke nemaju motiv da smanjuju kamate, s obzirom na stabilnost referentne međubankarske stope za dinare, koja se od novembra kretala oko 4,7%. Ova situacija ukazuje na to da će građani morati pažljivo da planiraju svoje finansije u predstojećem periodu.