U petak, 28. marta u 20 časova, Muzej nauke i tehnike biće domaćin jedinstvenog koncerta pod nazivom „Buđenje potisnute muzike“. Na ovom događaju, sopran Marija Jelić i dirigent Šeli Kac izvešće orkestarska remek-dela kompozitora kao što su Krig, Hanfa, Bordevik-Ropman i Kan. Ova dela, koja su bila zaboravljena zbog nacističkog režima, doživela su svoj povratak zahvaljujući projektu koji je omogućio njihovo objavljivanje putem izdavačke kuće Donemus.
U fokusu koncerta su kompozicije koje su stvorene u vreme kada su mnogi umetnici bili progonjeni i njihova dela su bila potisnuta. Ovaj projekat je rezultat saradnje više organizacija, uključujući biblioteku Bečkog holokausta u Londonu, Symphonova, Donemus i Leo Smit fondaciju. Cilj je oživeti muziku koja je bila zaboravljena i dati joj novo mesto u savremenoj kulturi.
Symphonova, lider u inovacijama muzičke tehnologije, predstavlja revoluciju u načinu na koji se muzika izvodi. Njihova tehnologija kombinuje napredni hardver i softver kako bi oponašala zvuk i iskustvo simfonijskog orkestra. Ovo omogućava dirigentima da koriste konvencionalne gestikulacije kako bi kontrolisali vreme i ekspresiju virtuelnih instrumenata, čime se postiže jedinstveno izvođenje koje spaja tradicionalne i modernizovane pristupe muzici.
Marija Jelić, koja će nastupati kao sopran, poznata je po svom talentu i sposobnosti da prenese emocije kroz muziku. Njena interpretacija kompozicija koje su nekada bile zaboravljene donosi novu dimenziju i omogućava publici da doživi muziku na način koji nikada pre nije bio moguć. U saradnji sa Šelim Kacem, koji je stručnjak za izvođenje muzike, ova kombinacija stvara jedinstvenu atmosferu koja će zaintrigirati sve ljubitelje klasične muzike.
Ovaj koncert nije samo prilika da se čuje muzika koja je bila potisnuta, već i način da se osvetli važnost umetnosti u teškim vremenima. Mnogi umetnici su tokom nacističkog režima izgubili svoje živote, a njihova dela su ostala neprepoznata. Oživljavanje njihovih kompozicija daje priliku da se prisetimo njihove umetnosti i značaja koji su imali u muzičkom svetu.
Osim muzičkog aspekta, projekat takođe ima za cilj da podigne svest o istorijskim okolnostima u kojima su ovi umetnici radili. Kroz muziku, publika može da razume i doživi teške trenutke u ljudskoj istoriji, čime se stvara most između prošlosti i sadašnjosti.
Koncert „Buđenje potisnute muzike“ predstavlja spoj inovacija i tradicije, pružajući jedinstveno iskustvo koje će se pamtiti. Ovaj događaj je prilika da se uživa u muzici koja je previše dugo bila u senci, ali i da se osvetli važnost umetnosti kao sredstva otpora i izražavanja.
S obzirom na to da se koncert održava u Muzeju nauke i tehnike, prostoru koji slavi inovacije i napredak, publika će imati priliku da se ne samo posveti muzici, već i da se upusti u razmišljanje o tehnološkim dostignućima koja omogućavaju da se ova remek-dela ponovo ožive.
Ovaj događaj je savršena prilika za sve ljubitelje klasične muzike, kao i za one koji žele da saznaju više o umetnicima čija su dela pretrpela nepravdu. U vreme kada se suočavamo s različitim izazovima, muzika ostaje snažan alat za izražavanje emocija, sećanja i nade za bolju budućnost.
„Buđenje potisnute muzike“ nije samo koncert, već i važna kulturna inicijativa koja poziva na preispitivanje vrednosti umetnosti i njene uloge u društvu. Uživanje u muzici ovih zaboravljenih kompozitora može biti inspiracija za sve nas da cenimo umetnost i njen značaj u našim životima.