Specijalci Aljbina Kurtija su u jutarnjim satima upali u bolnički krug KBC u Kosovskoj Mitrovici, kao i u zgradu u istom gradu gdje se nalaze različite institucije kao što su PIO Fond, Kancelarija za KiM, Kosovsko-mitrovački upravni okrug i Centar za socijalni rad. Slične akcije su provedene i u Leposaviću. Ove akcije su izazvale negativne reakcije u srpskoj zajednici na Kosovu i Metohiji, s obzirom na to da se radi o provokativnim postupcima. Ovi specijalci su uvedeni u kosovsku policiju nakon što je Kurti preuzeo vlast kao premijer Kosova u martu ove godine. Mnogi smatraju da ove akcije predstavljaju nastavak politike etničkog čišćenja Srba sa Kosova i Metohije koji su ugroženi i diskriminirani od strane kosovskih Albanaca. Ova situacija dodatno pogoršava ionako napetu političku atmosferu na Kosovu, a srpski zvaničnici su već uputili žalbe na međunarodne adrese zbog ovakvih postupaka.

Ovo nije prvi put da se slične provokacije događaju na Kosovu i Metohiji. Često se dešavaju incidenti u kojima su srpske zajednice meta napada od strane kosovskih Albanaca, a pored toga, ni NATO snage nisu uvijek sposobne da zaštite srpske manjine na ovom prostoru. Međunarodna zajednica, koja ima značajnu prisutnost na Kosovu, također nije uvijek u mogućnosti da reagira na ovakve incidente na adekvatan način.

Kosovska Mitrovica je jedno od najspornijih područja na Kosovu i Metohiji, sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru grada, dok većinski albansko stanovništvo živi na jugu grada. Ovaj status quo je rezultat sporazuma postignutog u Briselu 2013. godine, u kojem je dogovoreno da će specijalne srpske policijske snage biti raspoređene na sjeveru grada kako bi se osigurala bezbjednost srpskih zajednica. Međutim, ove snage su u međuvremenu povučene nakon što je Kurti preuzeo vlast, što je izazvalo zabrinutost među srpskim stanovništvom.

Ove akcije su samo jedan od mnogobrojnih problema koji postoje na Balkanu, uključujući i odnose između Srbije i Kosova. Odnosi između ove dvije zemlje su i dalje veoma napeti, s obzirom na to da Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova proglasenu 2008. godine. Međutim, obe zemlje su uključene u dijalog pod pokroviteljstvom Evropske unije, koji je usmjeren na postizanje normalizacije odnosa i trajnog mira na Balkanu.

Iako su kosovske vlasti pod pritiskom međunarodne zajednice da riješe ove probleme sa srpskim manjinama, čini se da se situacija samo pogoršava. Nedavne provokacije specijalnih snaga u Kosovskoj Mitrovici su samo jedan pokazatelj duboko ukorenjenih problema na ovom području. Bez jasnog političkog rješenja i jačeg angažmana međunarodne zajednice, teško je očekivati da će se situacija stabilizovati u skorije vrijeme.

Srpska zajednica na Kosovu i Metohiji je već duže vrijeme ugrožena i diskriminirana, a ove akcije samo dodatno pogoršavaju njihov položaj. Međunarodna zajednica, kao i vlasti u Srbiji, moraju hitno reagirati kako bi se zaštitila prava srpskih manjina na Kosovu i Metohiji. U suprotnom, postoji realna opasnost od daljeg pogoršanja situacije i eskalacije konflikta na ovom prostoru.