Iskustvo Milice Lambete iz Gajdobre, kod Bačke Palanke, može poslužiti kao primjer drugima, neodlučnim ili nezaposlenim, u odabiru budućeg zanimanja, posebno ako imaju svoju njivu.

Poljoprivreda može biti dobar izbor zanimanja, posebno ako se njome bavi u sopstvenom gazdinstvu, nastavljajući poslove preuzete od roditelja. Slijedeći njihovo znanje i iskustvo, uz primjenu savremenih dostignuća u poljoprivrednoj proizvodnji, može se postići odličan prinos, kvalitetan rod i osigurati pristojna egzistencija.

Milica Lambeta iz Gajdobre je završila osnovne i master studije finansija u Edinburgu. Nakon šest godina provedenih na školovanju u Velikoj Britaniji, nedavno se vratila kući u Gajdobru.

„Sticaj okolnosti me je na to naveo. Tata mi je preminuo i riješila sam da se vratim i nastavim njegovim stopama. Bio je među prvima ratari u Srbiji po postignutim prinosima u poljoprivrednoj proizvodnji“, kazala je Milica za „Dnevnik“.

Sada njive obrađuje zajedno sa sestrom Jovanom, studentkinjom Poljoprivrednog fakulteta u Beču, i stricem Goranom. Poljoprivredno gazdinstvo Lambeta ima i svoju zemljoradničku zadrugu “Agrogaj” u Gajdobri.

„Cijeli život sam provela na zemlji, zemlju volim i poštujem, ona me je othranila i iskolovala, a od tate sam najviše naučila o poljoprivredi“, rekla je Milica Lambeta.

„Planiram da nastavim da idem tatinim stopama. Na našem gazdinstvu pretežno sijemo soju i kukuruz, ali samo NS sjeme, i ostvarujemo velike prinose. Imamo dobru saradnju sa Institutom za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, institutom od nacionalnog značaja, i ne želimo ništa da mijenjamo“, dodala je Milica.

Poljoprivredno gazdinstvo Lambeta imalo je prošle godine odlične prinose soje i kukuruza, uprkos sušnoj godini i superćelijskoj oluji u julu. Milica kaže da je prinos soje bio dvije tone po hektaru, a kukuruza 11 tona.

„Mnogi ratari su kukali, imali loš rod i male prinose, ali naše gazdinstvo je dobro prošlo, zbog dobrog izbora NS sortimenta. Nijedna stabljika kukuruza nije bila povijena niti polegla“, istakla je Milica Lambeta.

Svako novo sjeme kukuruza i soje porodica Lambeta sije na oglednim poljima na svojim oranicama, i tako svake godine, da bi vidjeli kako se određene sorte ponašaju u njihovim uslovima.

„Premda su njive u Gajdobri prve klase a selo poznato po jako vodnoj zemlji, od toga, nažalost, nemamo korist. Veliki problem nam predstavlja što ne možemo da dođemo do vode i oranice se ne navodnjavaju. U Gajdobri ima puno kanala, ali su zarasli šibljem ili zatrpani smećem. Država bi morala da ih osposobi, ali i popravi puteve. Glavni put do njiva gotovo da i ne postoji. Imamo uglavnom novu mehanizaciju, koju uništavamo po lošem putu. Ujedno, velikim mašinama, kombajnima i traktorima, teško dolazimo do naših posjeda“, kazala je mlada poljoprivrednica.

Ukazala je da bi mladim ratarima trebalo izaći u susret prilikom izdavanja državnih oranica u zakup.

„Poznajem mlade ljude koji bi se oprobali u poljoprivredi, ali nemaju svoju zemlju. Trebalo bi takvima izdavati državne njive po povoljnijim uslovima. U redu su podsticaji koji se mogu dobiti po konkursnim linijama, ali podsticaje treba dati i onima koji nemaju zemlju a hoće da je obrađuju“, zaključila je mlada poljoprivrednica Milica Lambeta.