Istraživači su proveli niz studija kako bi razumjeli utjecaj društvenih mreža na političke podjele. Stanfordov institut za istraživanje ekonomske politike proveo je eksperiment na više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama koji su bili plaćeni da se uoči izbora udalje od platformi. Rezultati su pokazali da je odluka da se ne koristi Facebook i Instagram u danima prije glasanja imala mali ili nikakav utjecaj na politička mišljenja ljudi.
Pratili su promjene stavova korisnika i zaključili da nedostatak pristupa Facebooku može poboljšati sposobnost prepoznavanja dezinformacija, no istovremeno može smanjiti reakciju na pitanja kviza o vijestima. No, zaključeno je da Facebook i Instagram nemaju značajan oblik utjecaja na političke stavove tijekom izborne kampanje.
Iako nisu isključili mogućnost da ove platforme doprinose polarizaciji na druge načine, istraživači su primijetili da je korištenje Facebooka uoči američkih predsjedničkih izbora 2020. povećalo vjerojatnost da ljudi glasaju za Donalda Trumpa. Unatoč tome, upozoravaju da ovi rezultati nisu statistički značajni i da ih treba uzeti s rezervom.
Ova studija je dio šireg istraživačkog projekta koji istražuje ulogu društvenih mreža u političkim procesima, s fokusom na američku političku scenu, ali s globalnim implikacijama. Ovi rezultati su u skladu s drugim istraživanjima koja su pokazala da promjene na Facebooku i Instagramu nisu uspjele smanjiti polarizaciju ili mijenjati uvjerenja o izbornoj prevari. Iako su ovi rezultati važni za razumijevanje utjecaja društvenih mreža na političke podjele, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumio ovaj kompleksan problem.