Invazivne vrste riba predstavljaju ozbiljan problem za lokalne ekosisteme na Jadranu. Nedavno je u crnogorskom dijelu Jadrana, na Luštici, ulovljena još jedna invazivna vrsta – vatrenjača. Ovaj put je riječ o vrsti Pterois miles, poznatoj po štetnosti za lokalne ekosisteme. Ribolovac Vanja Kalezić uhvatio je ovu ribu, a ulov će biti prijavljen Institutu za ribarstvo i okeanografiju u Kotoru.
Prema stručnjacima s Instituta, očekuje se da će ovog ljeta biti najmanje 10 dojava o prisutnosti invazivnih vatrenjača na području južnog i možda srednjeg Jadrana. Svi ulovi ove vrste trebaju biti prijavljeni naučnicima kako bi se pravovremeno reagiralo na širenje invazivnih vrsta.
Vatrenjača, poznata i kao riba lav ili riba paun, dolazi iz indo-pacifičkog područja i poznata je po svom brzom širenju na koloniziranim područjima. Njihova izdašna ishrana autohtonim ribljim vrstama može ozbiljno ugroziti ravnotežu morskog ekosustava. Sve bodlje na tijelu ove ribe su otrovne, te se u slučaju uboda može javiti jaka bol i ozbiljni simptomi. Zbog toga je važno tretirati ovu ribu s oprezom, posebno prilikom ribolova.
Prvi put je vatrenjača uočena u Jadranskom moru 2019. godine, a najsjeverniji nalaz bio je kod Visa 2021. godine. S obzirom na brzo širenje ove invazivne vrste, važno je da se lokalne vlasti i znanstvenici aktivno uključe u praćenje i suzbijanje njihove populacije.
Invazivne vrste riba predstavljaju ozbiljan izazov za očuvanje morskog ekosustava na Jadranu. Uz vatrenjaču, postoje i druge štetne vrste koje mogu ugroziti autohtone riblje populacije i lokalne ekosisteme. Stoga je važno poduzeti mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje invazivnih vrsta i sačuvao prirodni sklad mora.
Institut za ribarstvo i okeanografiju kontinuirano radi na praćenju i istraživanju invazivnih vrsta u Jadranskom moru. Suradnja s lokalnim ribarima i podrška široj javnosti ključni su za uspješno suzbijanje invazivnih vrsta riba i očuvanje morskog ekosustava. Važno je educirati ribare i širu javnost o rizicima koje invazivne vrste predstavljaju te poticati odgovorno ponašanje prilikom ribolova i održavanja morskog okoliša.
Uz aktivno praćenje i suzbijanje invazivnih vrsta, potrebno je uložiti napore u obnovu i očuvanje autohtonih ribljih populacija na Jadranu. Očuvanje bioraznolikosti morskog ekosustava ključno je za dugoročnu održivost mora i zaštitu morskog života.
Sve ovo ukazuje na važnost održavanja ekološke ravnoteže u moru i zaštite morskog okoliša od invazivnih vrsta riba. Suradnja lokalnih vlasti, znanstvenika, ribara i šire javnosti ključna je za uspješno suzbijanje invazivnih vrsta i očuvanje morskog ekosustava na Jadranu. Samo zajedničkim naporima možemo sačuvati bogatstvo morskog života i osigurati održivu budućnost Jadranskog mora.
