Njemačko gospodarstvo suočava se s najdužom poslijeratnom recesijom, s trećom uzastopnom godinom pada, pokazuju podaci Istraživačkog instituta Handelsblat (HRI). Institut predviđa pad od 0,1% u 2025. godini, nakon smanjenja od 0,3% u 2023. i 0,2% u 2024. godini.
Ovaj ekonomski pad nadmašuje dvogodišnji pad iz ranih 2000-ih i odražava složene efekte energetske krize, uporne inflacije i pandemije COVID-19. Glavni ekonomist HRI-a, Bert Rurup, izjavio je da je njemačko gospodarstvo usred svoje najveće krize u poslijeratnoj povijesti. Demografski izazovi poput starenja stanovništva dodatno povećavaju pritisak, a HRI procjenjuje da je potencijal rasta Njemačke pao na samo 0,5% godišnje.
Iako se očekuje skroman oporavak u 2026. godini, rast bi trebao doseći samo 0,9%, što je daleko ispod razine prije krize. Njemačka savezna banka također je prilagodila svoje prognoze rasta za 2025. godinu, revidirajući ih s 1,1% na 0,2% u prosincu.
Prijelaz Njemačke s pristupačnog ruskog plina na skuplji tekući prirodni plin (LNG) iz SAD-a doveo je do povećanja troškova energenata, ozbiljno pogađajući proizvođače i mala poduzeća. Rastući troškovi doveli su do zatvaranja i bankrota u svim industrijama, uključujući velike igrače poput Volkswagena.
Prije eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. godine, Njemačka se oslanjala na ruski plin za više od polovine svojih energetskih potreba. Nakon sankcija EU Moskvi, isporuke plina drastično su smanjene ili potpuno prekinute. U rujnu 2022. godine, plinovodi Sjeverni tok, koji su transportirali ruski plin u Njemačku, uništeni su eksplozijama. 1. siječnja 2025., Rusija je bila prisiljena službeno obustaviti tranzit plina u EU preko Ukrajine.
Gubitak pristupačnih ruskih energenata i rastući troškovi otežali su oporavak. Bivša kancelarka Angela Merkel nedavno je kritizirala odluku o napuštanju ruskog plina. U intervjuu za televiziju France 2 u prosincu, nazvala je prethodni sporazum „situacijom u kojoj su svi dobivali“, ističući da je Njemačka imala jeftine energente, dok su sada cijene „eksplodirale“.
Ekonomska kriza postala je goruće pitanje za Nijemce. Anketa u prosincu provedena od strane javnog emitera ARD otkrila je da je ekonomija najveća briga birača. Prijevremeni opći izbori zakazani za 23. veljače uslijedili su nakon raspada koalicije lijevog centra kancelara Olafa Scholza u studenom.
Njemačka se suočava s izazovima demografskog starenja stanovništva, energetske krize i uporne inflacije, što sve zajedno pridonosi padu gospodarstva. Očekuje se da će se oporavak odvijati sporije nego što je to bilo prije krize, s očekivanim rastom od samo 0,9% u 2026. godini. Sve ove faktore trebat će uzeti u obzir kako bi se pronašla održiva rješenja za izlazak iz krize i uspostavljanje stabilnog gospodarskog rasta u budućnosti.
