U poslednje vreme u Srbiji se mnogo priča o rejonizaciji poljoprivrede, posebno voćarstva. Specijalisti su nedavno sproveli rejonizaciju voćarske proizvodnje na severu zemlje, kao i delovima zapadne i centralne Srbije. Ova inicijativa se sada povezuje sa organskom proizvodnjom, posebno u vezi sa organskim vinom, koje je sve traženije na svetskom tržištu.

Organska vinarija „Plavinci“ u Grockoj ističe da je potražnja za organskim vinom u Evropi u porastu od čak 20%. Branislav Anđelić iz ove vinarije navodi da postoji segment populacije, posebno mladi između 25 i 35 godina, koji konzumira isključivo organsko vino.

Grocka je nekada bila poznata po vinogradima, a danas porodica Anđelić ima jedan hektar zemlje na kojem gaje organsko grožđe. Ističu da proizvode vino u harmoniji sa prirodom, počevši od ručne berbe.

Ivana Simić iz Nacionalne organizacije za organsku proizvodnju objašnjava da se organsko vino proizvodi bez sintetičkih pesticida, koristeći lokalne autohtone ili odomaćene sorte grožđa koje su otpornije na bolesti i štetočine.

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, svaki poljoprivredni proizvođač je obavezan da analizira plodnost zemljišta na svakih pet godina, dok se organskim proizvođačima to zahteva na svake dve godine.

Nažalost, loše vremenske prilike ove godine su uzrokovale pad proizvodnje organskog vina u Francuskoj, čak i do 20% manje nego prethodne godine. Vinogradari su suočeni sa izazovima kao što su nedostatak sunčeve svetlosti i pojava plesni koja oštećuje grožđe.

Kako bi olakšala proizvođačima, država je uradila tematske mape i utvrdila tipove zemljišta za vinogradarstvo. Profesor Dejan Đurović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ističe da ove mape služe kao smernice proizvođačima u odabiru odgovarajuće voćne vrste radi postizanja najboljeg prinosa i kvaliteta ploda.

Organsko vinogradarstvo postaje sve popularnije u Srbiji, a poljoprivrednici sve više prepoznaju važnost rejonizacije i organske proizvodnje u postizanju kvalitetnog i traženog proizvoda na tržištu.