Popuštanje Rusiji šalje opasne signale agresorima

Milan Petrović avatar

ŠEFICA diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da interakcije između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije pokazuju da Moskva nije odustala od svojih teritorijalnih ciljeva u Ukrajini. Upozorila je da bi popuštanje Rusiji moglo poslati opasan signal drugim agresorima širom sveta. Tokom sastanka ministara spoljnih poslova G20 u Johanesburgu, Kalas je naglasila da Rusija želi da „dobije maksimum i više od toga“.

Ona je istakla da, ako se sve daje na tacni agresoru, to šalje signal svim drugim agresorima da mogu da postupaju na sličan način. Kalas je takođe ocenila da su se neke zemlje previše fokusirale na posredovanje u mirovnim pregovorima, dok bi prioritet trebao biti politički i ekonomski pritisak na Rusiju da okonča rat. „Poenta koja se sada pomalo zanemaruje je da Rusija ne želi mir“, naglasila je ona.

Prema njenim rečima, prerano je govoriti o slanju mirovnih trupa u Ukrajinu pre nego što dođe do prekida vatre, što je tema koja je bila u fokusu razgovora evropskih lidera u Parizu. Ove izjave dolaze u trenutku kada je američki predsednik Donald Tramp iznenadio evropske lidere dogovaranjem bilateralnih mirovnih pregovora sa Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, bez uključivanja Ukrajine, što je povećalo zabrinutost u EU da bi njegov pristup mogao da koristi Rusiji.

Ove tenzije između Zapada i Rusije nastavljaju da rastu, a situacija u Ukrajini ostaje ključna tačka sukoba. Evropska unija, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, pokušava da ostane jedinstvena u pristupu prema Rusiji, dok se suočava sa unutrašnjim izazovima i razlikama među članicama u vezi sa strategijom prema Moskvi. Kalasova je naglasila da je važno da EU ostane dosledna u svom stavu prema ruskoj agresiji i da ne dozvoli da bilo kakvi signali popuštanja izazovu dodatne tenzije.

U ovom kontekstu, situacija u Ukrajini postaje sve složenija. Dok su neki evropski lideri možda spremni da razmotre opcije za mir, Kalasova je jasno stavila do znanja da bi to moglo biti pogrešno shvaćeno od strane Rusije. „Postoji rizik da će, ako se ne budemo čvrsto držali svojih pozicija, Rusija smatrati da je u pravu da nastavi sa svojim agresivnim postupcima“, rekla je ona.

Pitanje mirovnih pregovora i mogućih trupa na terenu postaje sve relevantnije. Kalas je istakla da bi pre nego što se razgovara o slanju mirnodopskih snaga, trebalo da se osigura da postoji čvrsta osnova za mir. Njena izjava ukazuje na to da EU ne želi da ponovi greške iz prošlosti kada je popuštanje prema agresorima dovelo do daljih sukoba i nestabilnosti.

U svetlu ovih dešavanja, važno je napomenuti da se uloga Sjedinjenih Američkih Država u ovom procesu takođe menja. Trampov pristup može izazvati dodatne nesigurnosti među evropskim partnerima. Mnogi se plaše da bi bilateralni pregovori mogli isključiti Ukrajinu iz procesa donošenja odluka o njenoj sudbini, što je već izazvalo zabrinutost u Kijevu i među njegovim saveznicima.

Povrh svega, Kaja Kalas je pozvala članice EU da se fokusiraju na jačanje ekonomskih sankcija protiv Rusije i na jačanje unutrašnje kohezije unutar Unije. „Samo zajedničkim snagama možemo stvoriti pritisak na Rusiju da preispita svoje poteze i razmotri mogućnost dijaloga“, zaključila je ona.

S obzirom na sve veće tenzije i kompleksnost sukoba, jasno je da će Evropska unija morati da pronađe balans između pritiska na Rusiju i potencijalnih pregovora o miru, kako bi obezbedila stabilnost u regionu i zaštitila svoje interese. U ovom trenutku, posvećenost principima i jedinstvu Unije biće ključna u oblikovanju budućnosti Ukrajine i odnosa sa Rusijom.

Milan Petrović avatar