Nevrijeme koje je pogodilo više općina u Šumadiji i Podunavlju u četvrtak popodne uzrokovalo je velike probleme poljoprivrednicima. Šteta se još uvijek procjenjuje, a vlasnici voćnjaka i njiva suočavaju se s velikim gubicima. Topolska sela Banja, Krćevac, Zagorica, Lipovac, Kloka, Belosavci su najviše pogođena područja. Većina ljetine već je uništena, uključujući višnje, kajsije, šljive, nektarine i povrtlarske kulture.
Radarski centar Bukulja i Bešnjaja aktivirali su svoje protivgradne sustave te ispalili oko 500 raketa kako bi zaštitili poljoprivredna područja. Nažalost, došlo je do incidenata gdje su rakete završile u dvorištima obitelji Matić u Kloki i obiteljskoj kući u Gornjem Milanovcu. Srećom, nitko nije ozlijeđen, ali šteta je već počinjena.
Nadležne općine trenutno obilaze teren i procjenjuju nastalu štetu kako bi pružili pomoć i nadoknadili gubitke. Radarski centri su ispalili više od 200 raketa u gradonosne oblake, s minimalnim intervencijama na terenu. Stanje je stabilno, iako su se pojavile poplave u nekim naseljima, voda se povukla i život se polako vraća u normalu.
Prema izvješću rukovoditelja Radarskog centra Bešnjaja Marine Perišić Tutuš, nevrijeme se kretalo brzinom od 80 kilometara na sat i donijelo je rekordnih 28 litara kiše u kratkom vremenskom periodu. U Golupcu, više od 50% usjeva je uništeno, a fasade kuća i vozila također su oštećene. Gradski Štab za vanredne situacije proglasio je vanredno stanje, a šteta se popisuje kako bi se pružila adekvatna pomoć.
Nevrijeme je također uzrokovalo veliku štetu u opštini Golubac, gdje je krov na gradskoj biblioteci uništen, a Golubačka tvrđava pretrpjela materijalnu štetu. Tvrđava je privremeno zatvorena za posjetitelje dok se šteta ne sanira. Općinski Štab za vanredne situacije rade na popisivanju i procjeni nastale štete kako bi se pružila pomoć i podrška zajednici koja je pogođena nevremenom.
Ove vrste prirodnih katastrofa pokazuju koliko su poljoprivrednici ranjivi i kako je važno uložiti u sustave zaštite od nepogoda. Protivgradne rakete su ključne u zaštiti usjeva i imovine, ali potrebno je osigurati da se koriste sigurno i odgovorno. Nadležne institucije trebaju osigurati da se šteta od nevremena adekvatno procjenjuje i nadoknadi kako bi se poljoprivrednicima omogućilo oporavak i nastavak poslovanja.
Nevrijeme kao što je ovo podsjeća nas koliko je važno imati sustave zaštite od prirodnih katastrofa i zajedno raditi na jačanju otpornosti naših zajednica. Solidarnost i pomoć u teškim vremenima ključne su za oporavak i izgradnju bolje budućnosti.
