Plastične čestice koje su produkt degradacije plastike lako dospiju u životnu sredinu, mora, okeane, a potom lancem ishrane i u tijelo čoveka.
Mikroplastika su čvrste plastične čestice manje od pet milimetara, koje su nerastvorive u vodi i nerazgradive. Prvi put tragovi mikroplastike pronađeni su u ljudskom mozgu tvrdi studija objavljena u časopisu The Conversation. Ova studija je objavljena kao „pre-print“, što znači da drugi nezavisni istraživači nisu još imali priliku da pregledaju i daju svoju ocjenu. Stručnjaci iz raznih oblasti već godinama bave se problemom mikroplastike i upozoravaju na činjenicu da milioni tona plastike završe na otpadima širom svijeta. Lancem ishrane mikroplastika dospije i do ljudi. Naučnici kažu da svake nedelje čovjek pojede oko četiri grama plastike, ili jednu platnu karticu. Šta je sve mikroplastika i kako dospjeva u tijelo čoveka? Biolozi i ekolozi objašnjavaju da se u mikroplastiku ubrajaju i mikrovlakna iz opušaka cigareta, vlažnih maramica, kesica čaja i sintetičke odjeće. Automobilske gume su jedan od glavnih zagađivača, kao i plastika na smetlištima, plastične flaše, ribarske mreže, plastične kese, koje se pod djelovanjem atmosferskih prilika postepeno raspadaju na sitnije djelove i stvaraju mikroplastiku. Sve ove plastične čestice koje su produkt degradacije plastike lako dospiju u životnu sredinu, mora, okeane, a potom lancem ishrane i u tijelo čoveka, objašnjava prof. dr Kristina Pogrmić Majkić, sa Departmana za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerzitet u Novom Sadu, prenosi Telegraf. U mozgu 30 puta više plastike nego u bubrezima i jetri Mikroplastika je sada prvi put pronađena i u ljudskom mozgu, tvrdi nova studija. Mikroplastika dospijeva u ljudsko tijelo putem kontaminirane hrane i vode, u ovim uslovima moguće je da dođe do upale i poremećaja mikrobima crijeva. Studija objavljena u časopisu The Conversation proučavala je koncentracije mikroplastike u 51 uzorku muškaraca i žena iz rutinskih obdukcija obavljenih u Novom Meksiku. Istraživači su koristili posebne instrumente, kako bi imali uvid u hemijski sastav mikroplastike. U uzorcima mozga pronađeno je 30 puta više mikroplastike nego u bubrezima i jetri, tvrdi studija. Naučnici vjeruju da je to posljedica visokog dotoka krvi u mozak, a pronađena mikroplastika bila je uglavnom od polietilena. Plastika utiče na DNK Naučnici objašnjavaju da je nevidljiva mikroplastika, problem sa kojim se čovjek suočava i u majčinom stomaku. Prof. dr Pogrmić Majkić izdvaja rad našeg genetičara prof. dr Miodraga Stojkovića, koji je zajedno sa timom naučnika iz Srbije, Španije i Velike Britanije među prvima u svijetu istražio štetnost mikroplastike po ljudski embrion. Pokazao je negativan uticaj čestica nanoplastike i mikroplastike na usađivanje embriona, ali i da plastika utiče na DNK mjenjajući ekspresiju gena koji djeluju na rani razvoj pluća, srca, srčanih zalistaka, objašnjava…