Klimatske promjene su nešto što će nam se tek obiti o glavu, jer toga su danas svjesni poljoprivrednici a sutra ćemo svi mi. Ali, ne muči promjena klime sve podjednako a nekima, kao što je voćar i direktor lokalne škole Slađan Papić iz Mačvanske Mitrovice, čak ide u prilog.

Za razliku od onih koji u Srbiji gaje malinu, jabuku ili šljivu, on se odlučio probati nešto egzotičnije – kivi. Od trenutnog hobija, Slađan znan kao Paja, razmišlja o stvaranju posla i sadnji prave plantaže, prenosi AgroTV.

– Imate već one koji u Srbiji gaje na malo banane, mandarine, pistaće… ali kivi je najbolji jer on će preživjeti čak i ako jedne godine temperatura padne na -15C. Ako i smrzne, to je samo dio iznad zemlje a zatim on potera novi izdanak – ističe profesor Paja.

Veći problem od vremena može biti nepravilan uzgoj jer i kivi, ma koliko otporan bio, ima svoje prohtjeve.

– On traži žestoku rezidbu, jer onda dobijete više mladih grana na kojima on rađa. A različito se režu muška i ženska stabla. Dalje, traži dosta vode ali i humusa, zbog čega imam kompost – objašnjava Papić koji je, osim što je voćar i nastavnik, zamjenik upravnika Rezervata prirode Zasavica.

Što se tla tiče, kivi tu nije mnogo izbirljiv, ali ne uspijeva na mjestima koja imaju puno krečnjaka.

Otporan i na smrdibubu

Kako je u pitanju subtropsko voće, kivi u našim uvjetima prirodne neprijatelje i bolesti faktički nema, ako izuzmemo azijsku smrdibubu, koja nam je nedavno unesena u zemlju. Zato je vrlo lako da ovaj uzgoj bude potpuno organski. Smrdibuba napada i kivi ali su tu posljedice mnogo manje nego kod ostalih biljnih, odnosno voćnih vrsta.

– Primijetio sam, da čak i na kiviju ostane ožiljak na plodu gdje smrdibuba ubode surlu i pokuša crpiti sokove. Iz leske bukvalno izvadi lješnik, ali kod kivija nije ni blizu tako strašno – ističe Slađan Papić.

Papić gaji dvadesetak stabala ali intenzivno ponovo razmišlja o pravoj plantaži, od koje je svojevremeno odustao na račun lešnika. I taj posao se isplatio, sve do pojave smrdibube koja je uništila zasad.

Prva od stabala koja mu danas daju i po 100 kilograma roda, stigla su iz Budve, kao poklon prijatelja.

– Oni su mi dali pet sadnica kivija, to sam posadio u dvorište, druge godine već dobio desetak, 15 sadnica, da bi poslije tri. Četiri godine brao po 100 kilograma. Onda sam počeo da ih razmnožavam, i to reznicama, i sada imam dvadesetak komada – priča Papić.

Ne samo posao, već i uživanje

A i oni koji bi željeli gajiti kivi kao ukras, ili zaštitu od sunca u dvorištu, ne bi pogriješili.

– Tu nemate pčele, nemate muhe, nemate osu, jer ako je, mi to ovdje kažemo čardaklija ili pergolaka, od loze kad sazri grožđe, ono privlači stršljene, pčele, ose, muve… – napominje Papić.

Ali nije samo hlad, sokovi ili voćna salata ono što bi moglo Srbe da privuče ovoj zdravoj voćki. Možda i najjači adut je – rakija.

Pošto prošle godine nije znao šta da radi sa sitnijim plodovima, Paja je odlučio da od toga napravi rakiju. I sada ima kivijevaču, možda jedinstvenu na svijetu.

– U kivi dodam samo dva do tri posto šećera. To je čisto da bi ga što brže razložio, da bi se raspao. Nakon 5, 6 dana on se bukvalno pretvori u vodu. Toga sam 400 kilograma ispekao u rakiju i dobio 43, 44 litra. Ljudi nisu mogli da vjeruju kako je dobar taj egzotičan ukus – preporučuje možda novu srpsku ljubimicu među kaplicama Slađan Papić.