Rusija je prošle godine započela proizvodnju nove bespilotne letjelice Harpija-A1, dometa oko 1.500 kilometara, koristeći kineske motore i dijelove. Ova informacija nije prethodno bila objavljena, a prema obavještajnim podacima, dron je već korišten u ratu u Ukrajini. Kompanija IEMZ Kupol, podružnica ruske kompanije Almaz-Antej, proizvela je više od 2.500 Harpija od jula 2023. do jula 2024.
Samuel Bendet, stručnjak iz Centra za novu američku sigurnost, smatra da bi upotreba Harpije značila odstupanje od ruskog oslanjanja na iranske bespilotne letjelice dugog dometa. Ovo bi omogućilo Rusiji veću autonomiju u razvoju bespilotnih letjelica. Iran je prethodno isporučio Rusiji više od hiljadu bespilotnih letjelica tipa „dronova kamikaza“ za korištenje u Ukrajini.
Iransko ministarstvo odbrane nije komentarisalo ove navode, dok je rusko ministarstvo odbrane odbilo komentirati. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova istaknulo je da strogo kontroliše izvoz predmeta sa vojnom primjenom, uključujući bespilotne letjelice. Kina podržava mirovne pregovore i politička rješenja za ukrajinsku krizu, ali nema međunarodnih ograničenja u trgovini sa Rusijom.
Rusija je poznata po svojoj visokotehnološkoj proizvodnji oružja, a saradnja sa Kinom otvara nove mogućnosti u razvoju bespilotnih letjelica. Upotreba Harpije u Ukrajini pokazuje da se Rusija oslanja na domaće i kineske tehnologije, umjesto iranskih. Ova promjena može imati šire geopolitičke posljedice na odnose između Rusije, Irana i Kine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je optužio Iran za isporuku bespilotnih letjelica Rusiji za upotrebu u Ukrajini. Iran je negirao ove tvrdnje, ali obavještajni podaci pokazuju da su iranski dronovi bili korišteni za napade na infrastrukturu daleko od fronta. Ove informacije ukazuju na složenu mrežu saradnje i trgovine oružjem u okviru ukrajinskog sukoba.
Zahvaljujući obavještajnim podacima i analizama stručnjaka, javnost je upoznata sa novim razvojem u proizvodnji bespilotnih letjelica u Rusiji. Harpija-A1 predstavlja korak naprijed u tehnologiji i sposobnostima bespilotnih letjelica, a uključivanje kineske tehnologije otvara nova pitanja o strateškim savezima i trgovini oružjem među zemljama.
Finalni zaključak je da je proizvodnja Harpije-A1 od velikog značaja za vojnu industriju Rusije i mogla bi imati šire posljedice na međunarodnu sigurnost. Očekuje se da će budući razvoj bespilotnih letjelica pratiti inovativne tehnologije i strateške saveze među državama. Pratiti ovakve informacije i analizirati njihove implikacije važno je za razumijevanje promjena u vojnoj tehnologiji i geopolitičkim odnosima.
