Novi pad cene Bitcoina uzburkao je tržište kriptovaluta, sa gubitkom od 13 posto u samo jednom danu. Ovo je najveći jednodnevni pad od novembra 2022. Nakon što je pao ispod 50.000 dolara, nivo na kojem se poslednji put nalazio u februaru 2024, Bitkoin je doživeo značajan pad sa svoje najviše cene od 64.800 dolara u aprilu 2021. Slično je prošao i itirijum, sa gubitkom četvrtine svoje vrednosti u jednom trenutku.

Ovaj pad cena kriptovaluta rezultat je opšte nestašice na tržištima, sa mnogim lošim vestima koje su dovele do rasprodaje. Strah od moguće recesije u SAD, rast nezaposlenosti i pad proizvodnje doprineli su ovom padu. Federalna rezerva nije dala nikakve nade za smanjenje kamatnih stopa, dok su napetosti na Bliskom istoku dodatno pogoršale situaciju.

Zanimljivo je da je pad Bitcoina došao nakon predloga senatorke Sintije Lumis da SAD drže stratešku zalihu kriptovaluta, uključujući Bitkoin. Ideja je da se formira decentralizovana mreža sigurnih Bitkoin trezora kojom bi upravljala Federalna rezerva. Ovaj potez bio bi važan za budućnost finansijske stabilnosti zemlje, prema rečima senatorke Lumis.

Predlog zakona naziva se „Boosting Innovation, Technology, and Competitiveness through Optimized Investment Nationwide Act of 2024“ ili skraćeno „BITCOIN Act of 2024“. Ovo upućuje na rastući trend integracije kriptovaluta u zakonodavni okvir.

Tokom ove godine, američka Komisija za vrednosne papire i berze odobrila je fond za praćenje cena Bitkoina i itirijuma na berzi, dok će Morgan Stanley uskoro ponuditi Bitkoin ETF-ove svojim klijentima – prvi put za Wall Street.

Ovaj pad cena kriptovaluta pokazuje koliko je tržište osetljivo na vesti i događaje sa globalnih berzi. Bitkoin, i druge kriptovalute, ostaju rizična imovina sa naglim oscilacijama u vrednosti. Vreme će pokazati kako će se situacija dalje razvijati i kako će tržište reagovati na nove informacije.