Ministarstvo trgovine SAD-a najavilo je uvođenje tarifa do 3.521% na uvoz solarnih panela iz Kambodže, Tajlanda, Malezije i Vijetnama. Ova odluka usledila je nakon istrage koja je pokrenuta prošle godine, kada su američki proizvođači solarne opreme tražili zaštitu od jeftinog uvoza koji potiče iz Kine. Uvođenje ovih tarifa predstavlja odgovor na optužbe da Kina subvencioniše svoje proizvođače i nepravedno prodaje proizvode na američkom tržištu.
Američka komisija za međunarodnu trgovinu će u junu doneti konačnu odluku o tarifama. Predložene carine su različite za svaki proizvođač i zemlju porekla, a neki kambodžanski izvoznici suočavaju se s najvišim carinama zbog nedostatka saradnje tokom istrage. Na primer, solarni paneli koje proizvodi kineski „Jinko solar“ u Maleziji podležu najnižim tarifama, koje su nešto više od 41%. S druge strane, „Trina solar“, također kineski proizvođač, suočava se sa carinom od 375% na proizvode iz Tajlanda.
Ove tarife mogu imati značajan uticaj na troškove solarne energije u SAD-u. Dok će pomoći domaćim proizvođačima, povećanje troškova može uticati na preduzeća i potrošače koji su do sada imali koristi od povoljnijih solarnih rešenja. Ova nova pravila dolaze kao dodatak već postojećim tarifama koje je uvela administracija bivšeg predsednika Donalda Trampa, koja je već postavila carine do 145% na kineski uvoz.
Nakon što je kineski predsednik Si Đinping posetio Vijetnam, Maleziju i Kambodžu, kako bi ojačao veze sa tim zemljama i podstakao ih da se odupru američkom pritisku, situacija između SAD-a i Kine se dodatno zakomplikovala. Trampova administracija je još ranije uvela opštu carinu od 10% koja ostaje na snazi do jula, a ukupne carine na određene kineske proizvode mogle bi dostići 245% kada se saberu sve postojeće i nove mere.
Kina je odgovorila na američke mere carinama od 125% na američke proizvode, naglašavajući da će se boriti protiv ovih odluka. Ova trgovinska napetost između SAD-a i Kine izaziva zabrinutost među analitičarima i industrijskim stručnjacima, jer bi mogla poremetiti globalna tržišta i dovesti do povećanja cena za krajnje potrošače.
Ovu situaciju prate i sumnje u budućnost solarne industrije u SAD-u, koja se oslanja na jeftine uvozne panele kako bi održala pristupačnost solarne energije. Uvođenje visokih tarifa može otežati pristup solarnoj energiji i usporiti prelazak na obnovljive izvore energije, što je suprotno ciljevima smanjenja emisije ugljen-dioksida i borbe protiv klimatskih promena.
U zaključku, američka trgovinska politika prema solarnoj energiji i odnosu sa Kinom i jugoistočnom Azijom će biti ključna tema u narednim mesecima, a odluke koje budu donesene mogle bi imati dugoročne posledice na tržište solarne energije u SAD-u i šire.
