Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je legitimitet parlamentarne opozicije u velikoj meri upitan. Prema njenim rečima, Srpska napredna stranka (SNS) bi, ukoliko bi izbori bili raspisani danas, mogla da očekuje iste ili čak bolje rezultate ako bi kandidovali predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Brnabić je naglasila da je legitimitet i kredibilitet SNS-a neupitan, dok je opozicija suočena sa krizom.
Ona je izjavila da su protesti koje organizuje opozicija i ljudi koji na njima učestvuju, zapravo, oni koji nikada nisu glasali za SNS. „Nisu ni u prošlosti glasali za nas. To je svakako opozicija, a legitimitet parlamentarne opozicije je upitan“, dodala je Brnabić. Prema njenim rečima, rezultati relevantnih istraživanja javnog mnjenja sugerišu da bi opozicija teško mogla da pređe cenzus na narednim izborima.
Brnabić je takođe istakla da su se studenti koji učestvuju u blokadama ogradili od politike, kao i organizacija Proglas, za koju je rekla da je “Đilasova opozicija”. Ona je naglasila da kriza opozicije predstavlja ozbiljan problem za stabilnost parlamentarne demokratije u Srbiji, navodeći da je vaninstitucionalna borba, koja se javlja kada opozicija nema svoje predstavnike u institucijama, loša po sistem.
„Vaninstitucionalna borba se dešava u situacijama kada vi nemate svoje predstavnike u institucijama. Opozicija koja je u parlamentu ne predstavlja nikoga, pa se njihovi članovi bore da izraze svoje stavove van institucija“, rekla je Brnabić. Ova situacija, prema njenom mišljenju, dovodi do ekstremizma među članovima parlamentarne opozicije, koji pribegavaju radikalnim merama kako bi skrenuli pažnju na sebe i povratili neku vrstu relevantnosti.
Brnabić je naglasila da je dijalog ključan, ali da trenutna opozicija ne pokazuje želju za razgovorom. „U institucijama imamo ekstremizam, nemamo dijalog, niti pokušaj dijaloga“, rekla je. Kao predsednica Narodne skupštine, ona se obavezala da će nastaviti da poziva na dijalog, uprkos trenutnoj situaciji.
Takođe, istakla je da je opozicija svesna svog nedostatka legitimiteta i da izbegava raspisivanje izbora. Pomenula je primer Marinike Tepić, koja je reagovala na njen tvit koji se, kako je rekla, nije odnosio direktno na njih, već na čitavu opoziciju. Tepić je izjavila da „nema izbora“, čime je, prema Brnabić, potvrdila opšti stav opozicije.
Prema njenim rečima, opozicija ne želi ni savetodavni referendum o poverenju predsedniku, već se zapravo nada da će zadržati svoje pozicije sa minimalnom podrškom. Brnabić je naglasila da prelazna vlada, koju traži opozicija, nije ustavna kategorija i da su njihovi zahtevi samo način da se dogovore o podeli resora, dok se narod ne pita.
Ove izjave Brnabić su izazvale različite reakcije u javnosti, s obzirom na to da se situacija u srpskoj politici sve više komplikuje. Opozicija se suočava sa unutrašnjim problemima i nezadovoljstvom građana, dok vlast insistira na stabilnosti i nastavku svojih politika. U tom kontekstu, pitanje legitimiteta opozicije postaje ključno za buduće političke događaje u zemlji.
Uprkos izazovima, Brnabić je izrazila spremnost da nastavi sa dijalogom i da traži rešenja koja bi mogla doneti stabilnost i napredak za Srbiju. S obzirom na trenutnu političku klimu, jasno je da će ovaj dijalog biti ključan za budućnost srpske demokratije.