U gradovima je ljeti često nepodnošljivo vruće zbog betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura. Da bi se gradovi rashladili, mogu se koristiti tzv. koridori hladnog vazduha, koji su zelene površine poput rijeka, jezera, željezničkih pruga i širokih ulica sa zelenilom. Ovi koridori omogućavaju da se svježi vazduh iz okoline usmjeri prema gradovima i tako ih rashladi.

Noći u okolini gradova su znatno svježije zbog toga što nema betonskih i asfaltnih površina koje bi zadržavale toplotu, već prevladavaju zemlja, pijesak i livade. Zato se gradske noći znatno brže hlade nego van grada. Hladan vazduh se može prenijeti u gradove putem topografije, gdje se on skuplja pri tlu i struji prema dolje, rashlađujući gradove na putu.

Gradovi širom svijeta obraćaju sve veću pažnju na mogućnost hlađenja gradova korištenjem svježeg vazduha iz okoline. Neki gradovi već sprovode klimatske analize kako bi poboljšali prirodno hlađenje svojih urbanističkih planova. Osim toga, moguće je uvesti niz mjera za hlađenje, poput uklanjanja betonskih površina, sađenja drveća, korištenja manje fosilnih goriva, ozelenjavanja krovova i fasada, izgradnje parkova i vodenih površina te povećanja površina pod sjenkom.

Ugradnja koridora hladnog vazduha može biti korisna mjera za smanjenje visokih temperatura u gradovima i poboljšanje kvalitete života građana. Ova inovativna rješenja za hlađenje gradova sve više dobijaju pažnju među urbanistima i arhitektima, a implementacija ovih mjera može pružiti trajno rješenje za borbu protiv vrućina u urbanim sredinama. Kako se gradovi brzo razvijaju i povećavaju svoje temperature, važno je da se ove mjere što prije sprovedu kako bi se osiguralo zdravo i ugodno okruženje za sve stanovnike.