Barbarični napadi i napetosti između Izraela i Irana su u posljednje vrijeme eskalirali, rezultirajući brojnim žrtvama i ranjenima, kao i uništavanjem infrastrukture. Nakon iranskih raketnih napada na Izrael, Izrael je odgovorio snažnim bombardovanjem centralnog Bejruta, uz pogibiju najmanje šest osoba i sedam ranjenih. Predsjednik SAD, Džozef Bajden, podržao je pravo Izraela na odgovor, ali nije podržao napade na iranska nuklearna postrojenja. Ambasador Izraela u UN, Deni Danon, tvrdi da njihova zemlja ima mnogo opcija protiv Irana, ali da ne želi rat.
Mirovne snage UN su zamoljene da se sklone s Plave linije u južnom Libanu, ali šef tih snaga navodi da će ostati na svojim pozicijama. Povećana eskalacija na Bliskom istoku zahtijevala je hitan ministarski sastanak zemalja Zaliva.
Iran je, preko Katara, upozorio SAD da više neće pokazivati jednostranu uzdržanost, što može dovesti do daljnje eskalacije napetosti. Očekivalo se da Liban poruči vlade Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije o važnosti koordinacije u odgovoru na iranske napade. Huti su preuzeli odgovornost za napade dronovima na centralni Izrael, dok su sirene za vazdušni napad aktivirane na Golanskoj visoravni i drugim područjima u Izraelu.
Situacija je sve napetija, s brojnim žrtvama i intenzivnim napadima i odgovorima između Izraela i Irana. Očekuje se daljnji razvoj situacije i dodatni međunarodni napori za smirivanje tenzija.
