Turčin Rahmi Karademir (67) doživeo je neobičan i iznenađujući događaj nakon operacije u gradu Konja, Turska. Naime, nakon što je podvrgnut operaciji kolena, Karademir je zaboravio svoj maternji jezik, turski, dok je počeo da govori danski jezik, koji nije koristio godinama. Ova situacija je izazvala zabrinutost među lekarima, ali i među članovima njegove porodice.
Karademir, otac sedmoro dece, živeo je u Danskoj 20 godina pre nego što se vratio u Tursku i nastanio u Konji pre desetak godina. Operacija kolena izvršena je na Ortopedskom odeljenju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Selčuku. Dva dana nakon operacije, primetio je slabost u desnoj ruci i nozi, kao i otežano govorenje. Lekari su brzo otkrili uzrok problema – krvni ugrušak u jednoj od glavnih arterija na levoj strani mozga.
Hitna intervencija je obavljena kako bi se uklonio ugrušak, a nakon procedure, glavni neurološki simptomi su počeli da nestaju. Ipak, ono što je iznenadilo sve je činjenica da je Karademir zaboravio da govori turski, dok je iznenada ponovo počeo da govori danski. Ovaj fenomen nije jedinstven i u medicinskoj literaturi postoje slučajevi gde pacijenti koji govore više jezika gube jedan jezik nakon moždanog udara, dok se drugi aktivira.
Doktor Gokhan Ozdemir, koji je bio uključen u Karademirov slučaj, istakao je da je važno da pacijent i dalje može da govori bar jedan jezik, jer to može značajno pomoći u kasnijoj rehabilitaciji. On se nada da će se Karademir u budućnosti ponovo vratiti govoru na turskom jeziku.
Karademirova ćerka, Meral, izrazila je zabrinutost zbog očeve situacije, naglasivši da je on veoma uznemiren zbog gubitka sposobnosti da govori turski. Ipak, zahvaljujući tome što i njene sestre govore danski, porodica može da komunicira s njim. Karademir je rekao da razume turski, ali da ne može da ga izgovori. Pokušava da se seti reči naprežući pamćenje, nadajući se da će se sve brzo vratiti u normalu.
Ova situacija postavlja pitanja o složenosti ljudskog mozga i načinu na koji jezik funkcioniše u kontekstu različitih neuroloških stanja. Mogućnost gubitka jednog jezika i povratak drugog može biti rezultat različitih neuroloških mehanizama i načina na koji mozak skladišti i pristupa jeziku.
Slučaj Rahmija Karademira je primer kako moždani udar može uticati na jezičke sposobnosti i kako se može desiti da osoba iznenada zaboravi jezik koji je koristila celog svog života. Ovaj fenomen može biti izuzetno frustrirajući za pacijente i njihove porodice, jer se suočavaju s izazovima u komunikaciji i svakodnevnom funkcionisanju.
Iako su ovakvi slučajevi retki, oni pružaju važne uvide u to kako različiti delovi mozga funkcionišu i kako se povezuju s jezikom i komunikacijom. Učenje jezika i njegovo korišćenje je kompleksan proces koji uključuje različite kognitivne funkcije, a svaka povreda ili promena u mozgu može imati značajan uticaj na ovu sposobnost.
Lekari i stručnjaci za rehabilitaciju rade na razvoju strategija koje mogu pomoći pacijentima da povrate svoje jezičke sposobnosti. U slučaju Karademira, očekuje se da će kroz terapiju i podršku moći da ponovo uspostavi svoj govor na turskom jeziku.
Ova priča pokazuje koliko je važno razumeti kako moždani udar može promeniti život pojedinca i kako podrška porodice i stručnjaka može igrati ključnu ulogu u procesu oporavka. U isto vreme, ukazuje na snagu ljudskog mozga i njegovu sposobnost da se prilagođava i preoblikuje čak i u najtežim okolnostima.
