U Banatu pronađeno naselje staro 7 000 godina

Milan Petrović avatar

Naučnici sa Univerziteta u Kielu su u saradnji sa stručnjacima iz Srbije otkrili dosad nepoznato naselje iz kasnog neolita u dolini rijeke Tamiš na sjeverozapadu Srbije, u Banatu. Ovo otkriće je od velike važnosti jer u tom području nema većih naselja iz kasnog neolita. Geofizičke metode su otkrile da se naselje prostire na između 11 i 13 hektara, okruženo sa četiri do šest iskopa. Nalazi s površine upućuju da je naselje pripadalo vinčanskoj kulturi koja datira između 5400 i 4400 godina prije nove ere, sa uticajima regionalne kulture razvijene u Banatu.

Istraživanje je trajalo dvije sedmice, a u saradnji s Muzejom Janus Panonious u Peču istraživane su lokacije kružnog oblika u susjednoj Mađarskoj koje pripadaju kulturi Lengiel, postojaloj između 5000 i 4400 godina prije nove ere. Naučnici su uspjeli utvrditi razlike u periodima kojima su lokaliteti pripadali, prije svega to se odnosi na naselja koja su prethodno bila datirana u kasni neolit, a vjerovatno su pripadala vučedolskoj kulturi kasnog bakarnog i ranog bronzanog perioda.

Naselje pronađeno u Jarkovcu pripadalo je vinčanskoj kulturi, a istraživanje je pokazalo da se tu nalazila jedna od prvih sjedilačkih ratarskih zajednica na tom području. Stanovnici su se bavili poljoprivredom, uzgajali koze, stoku i druge životinje. Ovo otkriće je dobijeno zahvaljujući informacijama lokalnog stanovništva.

Profesor Martin Furholt ističe da jugoistočna Evropa igra ključnu ulogu u proučavanju širenja znanja i tehnologije u ranim periodima ljudske istorije, kao i njihovog uticaja na društvene nejednakosti. Novootkriveni i reklasifikovani lokaliteti pružaju važne podatke za bolje razumijevanje ovih procesa.

Ovo istraživanje pokazuje koliko je važno proučavati arheološka nalazišta kako bismo bolje razumjeli prošlost i evoluciju ljudskih zajednica. Uz pomoć geofizičkih metoda i sistematskih istraživanja, naučnici mogu otkriti nove informacije o načinu života i kulturi drevnih civilizacija.

Nalazišta poput onog pronađenog u Jarkovcu predstavljaju dragocenu kulturnu baštinu i svjedočanstvo o bogatoj prošlosti Balkana. Naučnici i istraživači nastavljaju sa radom kako bi otkrili još više arheoloških lokacija i upotpunili sliku o razvoju zajednica na ovom području. Ova otkrića su od velikog značaja ne samo za naučnu zajednicu, već i za širu javnost koja može saznati više o svojoj istoriji i kulturi. Arheološka istraživanja su važan dio našeg nasljeđa i trebamo ih podržati kako bi očuvali uspomenu na naše pretke i njihov doprinos svjetskoj civilizaciji.

Milan Petrović avatar