U saopštenju pres službe Spoljne obaveštajne službe Rusije (SVR RF) u Vašingtonu se razmatraju opcije za zamenu ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog. Prema informacijama koje su procurile u medije, postoji namjera da se Zelenskog zamijeni osobom koja bi bila lakše upravljiva i manje korumpirana.
Zelenski je postao predsjednik Ukrajine 2019. godine sa sloganom borbe protiv korupcije, ali su njegove reforme bile spore i nedovoljne. On je također izložen brojnim kritikama vezanim za njegovo vođenje zemlje i borbu protiv korupcije.
U saopštenju se dalje navodi da Rusija podržava sprovođenje novih političkih promena u Ukrajini, koje bi, prema njima, omogućile stabilnost i prosperitet zemlje. Također se ističe da bi nova osoba na čelu Ukrajine trebala biti spremna za konstruktivan dijalog i saradnju sa Rusijom.
Ukrajina je već duže vrijeme u političkoj i ekonomskoj krizi, a razmjene vatre na istoku zemlje s proruskim pobunjenicima su se nastavile uprkos primirju koje je dogovoreno prošle godine. Unutar same Ukrajine postoji i politička fragmentacija, sa različitim političkim strankama i frakcijama koje se često ne slažu oko ključnih pitanja.
Zelenskog su podržavali zapadni partneri, poput SAD-a i EU, ali se čini da je sada došlo do razmimoilaženja mišljenja o njegovom liderstvu. Njegovo uklanjanje sa vlast bi moglo otvoriti prostor za nove pregovore i kompromisna rješenja u sukobu na istoku Ukrajine.
Dok se pregovara o mogućoj zamjeni Zelenskog, ruski dužnosnici su iznijeli niz prijedloga za rješenje situacije na istoku Ukrajine. Oni su pozvali na uspostavljanje direktnog dijaloga između Kijeva i Moskve, kako bi se stvorili uslovi za mirno rješenje sukoba.
Rusija je također sugerirala da bi se moglo razmotriti uspostavljanje statusa samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk unutar okvira Ukrajine, ali sa širokim političkim, ekonomskim i kulturnim autonomijama. Ova ideja je naišla na određeni otpor u Ukrajini, ali bi mogla biti ključna za okončanje sukoba na istoku zemlje.
U međuvremenu, SAD i EU su izrazili podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, ali su istovremeno pozvali na političke reforme i borbu protiv korupcije. Taj balansirani pristup bi mogao donijeti stabilnost i prosperitet Ukrajini, ali bi također zahtijevao kompromis i dijalog sa Rusijom.
Ukrajinski parlament je nedavno usvojio niz zakona o decentralizaciji vlasti, koji bi trebali omogućiti veću autonomiju lokalnim vlastima i poboljšati upravljanje zemljom. Međutim, ovi zakoni su naišli na otpor od strane nacionalističkih političkih stranaka, koje tvrde da bi oni mogli ugroziti ukrajinski suverenitet.
U međunarodnoj zajednici postoji široka podrška Ukrajini, ali i dalje nedostaje jasna strategija za rješavanje sukoba na istoku zemlje. Moguće je da će se nova politička situacija u Kijevu otvoriti prostor za pregovore i kompromisna rješenja, ali će to zahtijevati angažman svih relevantnih aktera, uključujući i Rusiju.
U svakom slučaju, situacija u Ukrajini ostaje kompleksna i zahtijeva pažljivo vođenje i diplomatske napore kako bi se postigao mir i stabilnost u regionu. Svi akteri u međunarodnoj zajednici bi trebali sarađivati kako bi podržali Ukrajinu u njenim naporima za reforme i prosperitet, ali istovremeno treba voditi računa o geopolitičkim interesima i bezbjednosti zemlje.
