Za njih raspisano više od 1.600 oglasa

Milan Petrović avatar

Prema najnovijim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), tokom januara 2023. godine poslodavci su iskazali potrebu za zapošljavanjem 15.744 radnika. Ovi podaci jasno pokazuju trenutne trendove na tržištu rada u Srbiji, a najtraženije zanimanje su programeri, za koje je raspisano 1.635 oglasa. Ovaj podatak ukazuje na kontinuiranu potražnju za IT stručnjacima, što je u skladu sa globalnim trendovima digitalizacije i tehnološkog napretka.

Nakon programera, slede manuelni radnici u niskogradnji, za koje je objavljeno 1.063 oglasa. Ovaj sektor je vitalan za razvoj infrastrukture i ekonomski rast, posebno u vremenu kada se u Srbiji realizuje mnogo građevinskih projekata. U ovoj kategoriji, zanimanja kao što su tesari, zidari i armirači takođe su tražena, sa oglasima raspisanim za 651, 625 i 621 radno mesto, redom. Pored toga, čistači prostorija su takođe u potražnji, sa 620 raspisanih oglasa.

Još jedan sektor koji se suočava sa potrebom za radnicima je transport, gde su vozači traženi, s 392 slobodna radna mesta. U svetlu sve veće mobilnosti i rasta e-trgovine, očigledna je potreba za radnicima koji se bave transportom i logistikom.

Sa druge strane, na kraju liste zanimanja sa malom potražnjom nalaze se lekari, za koje su raspisana samo dva slobodna radna mesta. Ovo može biti iznenađujuće s obzirom na to da se zdravstveni sektor često smatra jednim od najvažnijih, ali je moguće da se u ovom trenutku fokus više stavlja na specijalizovana zanimanja unutar zdravstva ili na alternativne oblike zdravstvene zaštite. Takođe, nastavnicima, posebno nastavnicima fizike i predmetne nastave u osnovnom obrazovanju, takođe je ponuđeno po jedno radno mesto.

Pored ovih zanimanja, postoji i niz drugih profesija koje su zabeležile minimalnu potražnju. Među njima su grafički dizajneri, poslastičari, industrijski inženjeri, menadžeri u veleprodaji i stručnjaci za razvoj ljudskih resursa, za koje je raspisan samo jedan oglas. Ovaj trend može ukazivati na specifične zahteve tržišta, gde su određena zanimanja manje atraktivna za poslodavce ili gde je ponuda radne snage veća od potražnje.

Važno je napomenuti da se tržište rada stalno menja i prilagođava novim ekonomskim uslovima i potrebama. Povećanje potražnje za radnicima u IT sektoru, kao i u građevinarstvu, može se povezati sa globalnim trendovima digitalizacije i urbanizacije. Sa druge strane, zanimanja koja su manje tražena mogu ukazivati na potrebu za dodatnom edukacijom ili prilagođavanjem veština radnika.

Uzimajući u obzir sve ove faktore, važno je da se mladi ljudi koji razmišljaju o svojoj budućnosti na tržištu rada usmere ka oblastima koje su u porastu. Obrazovni sistemi bi trebalo da se prilagode potrebama tržišta i pruže mladima potrebne veštine koje će im omogućiti lakše zapošljavanje. Takođe, poslodavci bi mogli imati koristi od saradnje sa obrazovnim institucijama kako bi osigurali da se obrazovanje uskladi sa potrebama tržišta.

Na kraju, ovi podaci ukazuju na kompleksnost tržišta rada u Srbiji i potrebu za stalnim prilagođavanjem i inovacijama, kako u obrazovanju, tako i u pristupu zapošljavanju. Nove tehnologije, promena u potrebama potrošača i globalni trendovi će oblikovati budućnost rada, a prilagođavanje ovim promenama postaje ključno za uspeh na tržištu rada.

Milan Petrović avatar