Osam i pol mjeseci nakon završetka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, rezultati su i dalje nepoznati, a spekulacije se pojačavaju zbog straha od moguće istine da je broj Srba porastao u odnosu na poslednje prebrojavanje 2011. godine te da je srpski jezik većinski. Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević ironično komentira da bi popis već bio završen „ručno“ u Indiji ili Pakistanu te da su problemi sa softverom samo izgovori. Sumnje se povećavaju s obzirom na to da je odlaganje rezultata dovelo do toga da čak i predsjednik Jakov Milatović odustane od vlasti, a vanredni lokalni izbori se održavaju 29. septembra, što dodatno pojačava sumnje da će rezultati biti objavljeni prije izbora.
Nezvanično se doznaje da je broj Crnogoraca na popisu manji u odnosu na 2011. godinu, dok je broj Srba značajno porastao. Srpski jezik govori veći postotak građana u odnosu na crnogorski, a u Crnoj Gori živi ukupno 633.158 stanovnika, raspoređenih u 217.441 domaćinstava i 396.873 stana. Nakon konstantnog pritiska javnosti, direktor Monstata Miroslav Pejović je izjavio da se očekuje da će rezultati biti objavljeni u prvoj polovini oktobra nakon što se obavi kontrola podataka uparivanjem sa registrima Ministarstva unutrašnjih poslova.
Politički analitičar Boško Vukićević ističe da je značajno da rezultati popisa budu objavljeni prije lokalnih izbora, te da je direktor Monstata prvi put dao procjenu o mogućnosti objavljivanja rezultata nakon izbora u Podgorici. Prošli popisi u Crnoj Gori su bili obilježeni političkim tenzijama, a napetosti su se pojačavale zbog antisrpske retorike, iako je broj Srba u zemlji konstantno rastao. Ako se vrati u povijest, u 1909. godini skoro svi građani izjašnjavali su se kao Srbi, dok je broj Srba znatno opao 1948. godine.
U izjavama relevantnih političkih i društvenih aktera, posebno ističu se stavovi mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, koji ističe svoj identitet, te predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji naglašava svoj nacionalni identitet. Premijer Milojko Spajić komentira da je popis bio veliki problem i glavobolja, te da se uprava za statistiku pridržavala plana objave podataka definisanog za drugu polovicu 2024. godine. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić najavljuje dijalog o konstatovanju realnosti ako srpski jezik bude većinski na popisu, dok bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upozorava na „ideologe velike Srbije“ koji, prema njemu, žele srpsku dominaciju u Crnoj Gori.
Ukupno gledano, odugovlačenje objave rezultata popisa u Crnoj Gori izaziva sumnje i spekulacije među javnošću i političkim akterima. Konačni rezultati se očekuju u prvoj polovini oktobra, a mogući porast broja Srba i veća upotreba srpskog jezika mogu imati značajne političke i društvene posljedice u zemlji.