Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da je 2024. godina bila najtoplija ikad zabilježena, s temperaturom od oko 1,55 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa. U posljednjih 10 godina, od 2015. do 2024. godine, zabilježeno je 10 najtoplijih godina od početka mjerenja. Prema procjenama, ovo je prva kalendarska godina s globalnom srednjom temperaturom višom od 1,5°C iznad prosjeka za razdoblje od 1850. do 1900. godine.
Ovo je alarmantan podatak koji upozorava na ozbiljnost klimatskih promjena i njihov utjecaj na globalno zagrijavanje. Porast temperature od 1,5°C može imati ozbiljne posljedice po okoliš, ekonomiju i društvo u cjelini. Klimatske promjene dovode do ekstremnih vremenskih uvjeta, poput jačih oluja, suša, poplava i toplinskih valova, što može uzrokovati velike štete i ljudske gubitke.
Znanstvenici i stručnjaci upozoravaju da je hitno potrebno poduzeti mjere kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje i ublažile posljedice klimatskih promjena. To uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, prelazak na obnovljive izvore energije, zaštitu šuma i oceana te prilagodbu na promjene koje su već neizbježne.
Hrvatska se također suočava s posljedicama klimatskih promjena, poput porasta temperature, ekstremnih vremenskih uvjeta i prijetnje po okoliš. Kao zemlja koja se nalazi na obali Jadranskog mora, Hrvatska je posebno osjetljiva na porast razine mora i ekstremne vremenske pojave poput oluja i poplava.
Vlada Hrvatske i lokalne zajednice moraju poduzeti konkretne korake kako bi se prilagodile klimatskim promjenama i smanjile njihove negativne učinke. To uključuje ulaganje u infrastrukturu otpornu na klimatske promjene, edukaciju građana o važnosti očuvanja okoliša te donošenje zakona i politika koje će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Uzrok globalnog zagrijavanja je većinom povezan s ljudskim aktivnostima, kao što su izgaranje fosilnih goriva, krčenje šuma i intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Kako bi se smanjio utjecaj klimatskih promjena, potrebno je promijeniti način života i poslovanja te prelaziti na održivije prakse koje će čuvati planetu Zemlju za buduće generacije.
Hrvatska ima bogatu prirodnu baštinu, od prekrasnih plaža i nacionalnih parkova do tradicionalne poljoprivrede i ribarstva. Važno je očuvati ove resurse i zaštititi ih od negativnih utjecaja klimatskih promjena. To zahtijeva suradnju svih dionika, od građana i lokalnih zajednica do vlade i privatnog sektora.
Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva globalno rješenje. Međunarodna suradnja i solidarnost su ključni za suočavanje s izazovima koje donose klimatske promjene. Svjetska meteorološka organizacija i druge međunarodne institucije igraju važnu ulogu u praćenju klimatskih promjena i pružanju podrške zemljama u njihovim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu na promjene.
U konačnici, klimatske promjene su stvarnost s kojom se moramo suočiti i prilagoditi se. Svaka akcija, bez obzira na njezinu veličinu, može doprinijeti smanjenju negativnih učinaka klimatskih promjena i očuvanju okoliša za buduće generacije. Svi smo odgovorni za zaštitu planeta Zemlje i stvaranje održivije budućnosti za sve.
