U Srbiji postoji alarmantna situacija u obrazovanju jer postaje sve teže pronaći nastavnike za rad u školama, posebno na smerovima kao što su matematika, fizika, hemija i nemački jezik. Direktori škola se suočavaju sa problemima jer često moraju angažovati nedovoljno stručan nastavni kadar kao zamenu za odlazeće nastavnike. Nastavnički fakulteti također imaju problem s upisom novih studenata, jer mladi ne žele da studiraju smerove koji ih vode u nastavničku profesiju.

Dekani nastavničkih fakulteta upozoravaju da je situacija već alarmantna jer dolazi do situacija u kojima nastavnici likovnog predaju hemiju, a apsolventi ulaze u učionice. U cilju rešavanja ovog problema, dekani osam fakulteta Univerziteta u Beogradu su prošle godine izradili Platformu s predlozima kako povećati interesovanje za nastavničke smerove i kako rešiti deficit kadrova u školama.

Stipendije, veće plate i vraćanje ugleda prosvetnim radnicima su ključni zahtevi dekana, a Platforma je prosleđena Ministarstvu prosvete i Vladi Srbije. Na tribini o krizi obrazovnog sistema istaknuto je da nezainteresovanost za nastavničke smerove i manjak kadra čine začarani krug.

Škole u manjim sredinama imaju najveći problem s nedostatkom nastavnika, a situacija je posebno alarmantna u unutrašnjosti Srbije. Dekan Hemijskog fakulteta ističe da se u univerzitetskim gradovima problem rešava angažovanjem studenata završnih godina fakulteta, ali da se problem širi kada se ode u manje gradove. Nedostatak podataka o broju nedostajućih nastavnika predstavlja ozbiljan problem, pa dekani traže da se uradi presek stanja.

Procenjuje se da će školama u Srbiji u narednih pet godina nedostajati pet do sedam hiljada nastavnika, a trend opadanja interesovanja za nastavničke fakultete krenuo je 2015. godine. Dekanka Filološkog fakulteta ističe da se najveći pad upisanih studenata događa na smeru srpski jezik i književnost, te da mladi biraju fakultete pragmatično, razmišljajući o budućoj zaradi.

Na prošlogodišnjem upisu beogradskih fakulteta, za nastavnike hemije upisana su samo tri brucoša, a slična situacija je i kod drugih predmeta. Ovo predstavlja istorijski minimum i pokazuje ozbiljan problem koji postoji u obrazovanju u Srbiji.