Dana mladosti bila je praznik koji se proslavljao svake godine 25. svibnja od 1945. do 1987. godine u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ovaj praznik bio je posvećen doživotnom predsjedniku SFRJ, Josipu Brozu Titu. Tito bi primao štafetu iz ruku odabranog predstavnika mladih koja je mesecima ranije kružila zemljom.
Ovo vrijeme podsjeća na malobrojne spomenike iz vremena posleratne Jugoslavije, ali i na građane koji su sudjelovali u sletovima na stadionu JNA u Beogradu. Prva štafeta krenula je iz Kragujevca 1945. godine kao želja boraca Trećeg kragujevačkog bataljona, Prve proleterske brigade. Na svom putu kroz ratom razorenu Jugoslaviju, prva Titova štafeta iz Kragujevca nosila je više od 12 tisuća ljudi kroz put dug preko 9.000 kilometara.
U Kragujevcu se i danas nalazi jedinstven spomenik, podignut 1977. godine, koji je djelo vajara Matije Vukovića, posvećen uspomeni na ovaj događaj i datum koji je obilježio drugu polovicu prošlog stoljeća.
Dana mladosti bio je dan kada su se održavali razni školski sletovi, umjetnički programi, sportska natjecanja i drugi događaji diljem bivše Jugoslavije. Titov rođendan proslavljao se na spektakularan način, uz mnogo veselja i slavlja.
Ovaj praznik bio je jedan od glavnih simbola jugoslavenske države i ideja bratstva i jedinstva među narodima. No s raspada Jugoslavije 1990-ih godina, Dana mladosti je prestao biti obilježavan i postupno pao u zaborav. Mnogi se prisjećaju tog vremena s nostalgijom i sjećanjima na zajedničku prošlost.
Osim Kragujevca, štafeta Dana mladosti prošla je i kroz druge gradove u Jugoslaviji poput Ljubljane, Sarajeva, Zagreba, Beograda i drugih. Vojnici, radnici, studenti i mladi sudjelovali su u prenošenju štafete kako bi simbolično proslavili Titov rođendan.
Dana mladosti je bio prilika za okupljanje i slavlje, ali i za promociju ideala samoupravljanja, solidarnosti i socijalne pravde. Ovaj praznik obilježavao je zajedništvo i jednakost među svim narodima i građanima Jugoslavije.
Iako su mnogi spomenici i simboli Dana mladosti nestali s vremenom, sjene prošlosti još uvijek postoje u obliku fotografija, filmova i sjećanja generacija koje su proživjele to razdoblje. Dana mladosti bio je poseban dan u kalendaru jugoslavenskog društva koji je povezivao ljude različitih nacionalnosti i uvijek se slavio s velikim entuzijazmom i patriotizmom.
Unatoč raspadu Jugoslavije i nestanku Dana mladosti kao praznika, mnogi se prisjećaju tog vremena kao nostalgije za boljim i jednostavnijim životom. Titova štafeta bila je simbol jedinstva i mira u bivšoj Jugoslaviji te se i danas smatra važnim dijelom povijesti regije.
Iako su prošli mnogi desetljeća od posljednjeg Dana mladosti, sjećanje na taj praznik i dalje živi među generacijama koje su ga proslavile. Nostalgija za tim vremenima sve je jača s godinama, a priče o proslavama Dana mladosti prenose se s koljena na koljeno kao dio kulturne baštine regije.
Dana mladosti bio je dan za slavlje, ali i za promišljanje ideala koji su definirali jugoslavensko društvo. Taj praznik predstavljao je simbol zajedništva i solidarnosti među narodima bivše Jugoslavije te se i danas smatra važnim dijelom povijesti Balkana.
Iako su se vremena promijenila i ideali Dana mladosti više nisu aktualni, sjećanja na taj praznik ostaju duboko usađena u srca generacija koje su ga proslavile. Titov rođendan bio je poseban dan za sve Jugoslavene koji su ga slavili sa ponosom i entuzijazmom.
Iako se Dana mladosti više ne obilježava kao nekada, sjećanja na taj praznik žive u srcima mnogih koji su ga proslavili diljem bivše Jugoslavije. Titov rođendan bio je poseban dan koji je okupljao ljude iz svih krajeva zemlje i slavio ideale jugoslavenskog društva.