Ministri zaštite okoliša Europske unije odobrili su zakon o obnovi prirode, poznat kao Zeleni plan. Nakon mjeseci čekanja, odluka je konačno donesena u ponedjeljak, a EU je dobila još jedan kontroverzni zakon.
Zahvaljujući austrijskoj ministrici, Savjet ministara zaštite okoliša EU odobrio je Zakon o obnovi prirode, dve godine nakon što ga je predložila Europska komisija. Prema službenim podacima, oko 80% staništa u Europskoj uniji je u lošem stanju, a 10% vrsta pčela i leptira je u opasnosti od izumiranja, dok je 70% zemljišta u lošem stanju.
Ovim zakonom EU želi preokrenuti destruktivni trend uništavanja prirode. Iako su mnogi ekolozi i znanstvenici podržali zakon, udruženja poljoprivrednika snažno su se usprotivila. Kritičari strahuju da će rezovi biti preveliki za poljoprivrednike te će utjecati na proizvodnju hrane u EU.
Propisi su značajno ublaženi tijekom pregovora kako bi se izašlo u susret kritičarima, no unatoč tome, protiv zakona su bile Mađarska, Italija, Nizozemska i Švedska. Znanstvenici i ekolozi vjeruju da je ovaj zakon središnja komponenta Zelenog plana te važan korak u borbi protiv krize prirode i vrsta.
Zakon zahtijeva od zemalja članica EU da obnove najmanje 20% oštećenih staništa na kopnu i u vodi do 2030. godine, kako bi se obnovili ekosustavi. Do 2040. godine taj će postotak iznositi 60%, a do 2050. čak 90%. Stare šume u EU moraju biti sačuvane, a više prostora treba dati rijekama te močvarama.
EU zakonom o zaštiti okoliša želi pohraniti više CO2 u prirodne odvodnike te ublažiti ekstremne vremenske uvjete. Ipak, postoji i „zaštita za poljoprivrednike“ koja zaustavlja primjenu zakona ukoliko se ugrozi sigurnost opskrbe hranom zbog smanjenja obradivih površina.
Poljoprivredne organizacije vrlo su nezadovoljne usvojenim propisima, a predsjednik Austrijske poljoprivredne komore ističe da će dodatno opterećenje poljoprivrednika imati teške posljedice te nije jasno tko će pokriti troškove zelene tranzicije od 154 milijarde eura.
