Pre dve godine, guverner američke države Ajova, Kim Rejnolds, potpisao je zakon koji nalaže uklanjanje knjiga iz javnih i školskih biblioteka, ukoliko sadrže „opis ili vizuelni opis seksualnog čina“. Ovaj zakon je izazvao brojne kontroverze, jer se odnosio i na religijske tekstove, uključujući i Bibliju. Nedavno je, nakon što su pisci i izdavači tužili državu, federalni sudija Stiven Ločer privremeno obustavio primenu ovog zakona.
Ovo nije prvi put da je došlo do ovakve mere. Nakon što je prvobitna zabrana ukinuta, ona je ponovo vraćena odlukom suda prošlog avgusta. Mnoge škole su nastavile da uklanjaju „neprikladne“ knjige iz svojih biblioteka, što je dovelo do nove tužbe izdavača i pisaca. Od usvajanja zakona pre dve godine, gotovo 3.400 knjiga je uklonjeno sa polica, iako u većini od 325 okruga Ajova, zakon nije ni primenjen jer su ga smatrali zbunjujućim.
Na meti su se našla dela savremenih autora, ali i klasici kao što su „Uliks“ Džejmsa Džojsa, „1984“ Džordža Orvela, „Hrabri novi svet“ Oldusa Hakslija, „Klanica 5“ Kurta Vonegata, „Solomonova pesma“ Toni Morison, „Lovac na zmajeve“ Haleda Hoseinija, kao i „Tražeći Aljasku“ i „Krive su zvezde“ Džona Grina. Tužioci su u svom sporu sa državom istakli da zakon ugrožava slobodu govora, zaštićenu Prvim amandmanom američkog ustava. Naime, zakon se proteže mnogo dalje od zabrane opscenih knjiga i zabranjuje i dela koja sadrže samo kratke opise seksa, bez procene celokupnog dela.
U svojoj odluci, sudija Ločer, kojeg je postavila demokratska administracija, smatrao je da je uklanjanje ovih knjiga iz biblioteka neustavno. Ova odluka ukazuje na rastući trend zabrane knjiga u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je sve prisutniji u poslednjih nekoliko godina. Zakon donet u Ajovi samo je jedan od brojnih sličnih zakona koji su usvojeni širom zemlje, a izdavači su pokrenuli sudske postupke i u Floridi i Ajdahou.
Pravo žalbe na presudu ima državni pravobranilac Ajove, Brena Berd, koja je izjavila da roditelji ne bi trebali da brinu o materijalima do kojih njihova deca mogu doći kada nisu u blizini. Ona je naglasila da se zakon zasniva na zdravom razumu i da deca ne bi trebala imati pristup knjigama koje nisu adekvatne njihovom uzrastu. Berd je izrazila nameru da se i dalje bori za zaštitu zakona koji, kako smatra, štiti učenike i prava roditelja.
Ova situacija potiče iz šireg kulturnog i političkog okvira u kojem se nalaze Sjedinjene Američke Države. Pitanje cenzure i slobode govora postaje sve važnije, posebno u vreme kada se raspravlja o granicama između zaštite dece i slobode izražavanja. Ova debata je dodatno pojačana pojavom različitih društvenih i političkih pokreta koji se bore za svoja prava i slobode, a koji često uključuju i pitanja obrazovanja.
Kritičari ovih zakona ističu da cenzura knjiga može imati dugoročne posledice na obrazovanje i razvoj dece. Uklanjanje određenih dela iz školskih biblioteka može ograničiti pristup informacijama i idejama koje su bitne za razvoj kritičkog mišljenja i emocionalne inteligencije. U tom smislu, ova pitanja ne dotiču se samo književnosti, već i budućnosti obrazovanja i kulture u zemlji.
U svetu koji postaje sve više polarizovan, važno je pronaći ravnotežu između zaštite mladih i očuvanja slobode govora. Ova debata će sigurno nastaviti da se razvija, a sudski procesi poput onog u Ajovi igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti književnosti i obrazovanja u Sjedinjenim Američkim Državama.
