Jugoslovenska kinoteka obeležava jubilej – 75 godina od osnivanja uručen Zlatni pečat Mikiju Manojloviću

Tamara Nikolić avatar

Predrag Miki Manojlović je započeo svoju glumačku karijeru ranih sedamdesetih godina prošlog veka u pozorištu, ostvarivši čak 45 glavnih uloga u pozorištu od klasičnog repertoara do savremenih dela i eksperimentalnih procesa. Nedavno je dobio Zlatni pečat Jugoslovenske kinoteke povodom proslave 75 godina postojanja te ustanove.

Na svečanosti su se okupili mnogi zvanice, uključujući i ministra kulture Nikolu Selakovića, koji je izrazio zadovoljstvo što je deo proslave jubileja ove važne ustanove. Direktor Kinoteke, Jugoslav Pantelić, istakao je važnost očuvanja filmske umetnosti i kolektivnog sećanja kroz pokretne slike.

Miki Manojlović je do sada ostvario 80 filmskih uloga, nakon što je stekao popularnost i priznanja za svoj rad u pozorištu i televizijskim serijama poput „Grlom u jagode“ i „Otpisani“. Njegova saradnja sa velikim rediteljima i autorski nagrađivanim filmovima kao što su „Otac na službenom putu“, „Podzemlje“, „Stric“ te mnogim drugima, obeležili su filmsku scenu regiona.

Manojlović je osvojio brojna priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti, uključujući dve Zlatne arene u Puli, nagradu Grada Beograda za pozorište, Dobričin prsten, Aleksandar Lifka nagradu i druge. Njegov rad je prepoznat i van granica regiona, osvajajući dve Zlatne Palme u Kanu, nominacije za Oskara i Zlatni Globus, kao i druge prestižne nagrade.

Pored svoje umetničke karijere, Miki Manojlović posvećuje se i humanitarnom radu, pokrećući projekte poput „Radionice integracija“ u Beogradu, koja doprinosi međunacionalnom povezivanju kroz umetnost i javno delovanje. Za svoj doprinos povezivanju kinematografija Istoka i Zapada, nagrađen je na Filmskom festivalu u Trstu.

U znak priznanja i zasluga, Manojlović je odlikovan Ordenom Karađorđeve zvezde I stepena od strane Republike Srbije, kao i Ordenom viteza umetnosti i književnosti od strane Republike Francuske. Njegovo stvaralaštvo na filmu i pozornici ostaje neizbrisivo i neprolazno, doprinoseći bogatstvu srpske i evropske kinematografije.

Tamara Nikolić avatar