Prvi „toplokrvni“ dinosauri vjerojatno su se pojavili prije 180 milijuna godina. Sposobnost reguliranja tjelesne temperature, osobina koju danas imaju svi sisavci i ptice, možda se razvila među nekim dinosaurima početkom juraskog razdoblja, prije otprilike 180 milijuna godina, sugerira nova studija koju su vodili istraživači UCL-a i Sveučilišta Vigo.

Početkom 20. vijeka dinosauri su se smatrali sporim, „hladnokrvnim“ životinjama poput današnjih gmazova, koji su koristili Sunčevu toplinu kako bi regulirali svoju temperaturu. Novija otkrića ukazuju na to da su neki tipovi dinosaurusa vjerojatno bili sposobni proizvesti vlastitu tjelesnu temperaturu, ali kada se ta adaptacija dogodila, nije poznato.

Nova studija, objavljena u časopisu „Current Biology“, proučavala je širenje dinosaurusa kroz različite klime na Zemlji tijekom mezozoika, odnosno doba dinosaurusa koje je trajalo od 230 do 66 milijuna godina, oslanjajući se na tisuće fosila, klimatske modele, geografiju tog razdoblja i evolucijsko stablo dinosaurusa.

Istraživački tim otkrio je da su se dvije od tri glavne grupe dinosaurusa, teropoda poput T.rexa i Velociraptora te ornithischiana poput Stegosaurusa i Triceratopsa, preselile u hladnije krajeve tijekom rane jure, što sugerira da su u tom trenutku možda razvili endotermiju, odnosno sposobnost unutrašnjeg stvaranja temperature. Nasuprot tome, sauropodi kao Brontosaurusi i Diplodoci, držali su se toplijih područja planete.

Prethodna istraživanja pronašla su osobine povezane s toplokrvnošću među ornithischianima i teropodima, a poznato je da su neki imali perje ili proto-perje, izolirajući unutrašnje temperature.

Prvi autor dr. Alfio Alessandro s UCL-a rekao je da njihove analize pokazuju da su se među glavnim grupama dinosaurusa pojavile različite klimatske preferencije u vrijeme od prije 183 milijuna godina, kada je intenzivna vulkanska aktivnost dovela do globalnog zagrijavanja i izumiranja biljnih vrsta. „U to su se vrijeme pojavile mnoge nove grupe dinosaurusa. Usvajanje endotermije vjerojatno je rezultat te ekološke promjene i možda je omogućilo teropodima i ornithischianima da napreduju u hladnijim okruženjima, omogućujući im da budu vrlo aktivni i održavaju aktivnost tokom dužih razdoblja, da se brže razvijaju i rastu te proizvode više potomaka“, kazao je Alessandro.

Koautorica dr. Sara Varela s Univerziteta Vigo u Španiji rekla je da teropodi uključuju i ptice te da njihova studija sugeriše da je jedinstvena regulacija temperature ptica možda nastala u toj ranoj jurskoj epohi. „Sauropodi, s druge strane, koji su ostali u toplijoj klimi, narasli su do ogromne veličine u to vrijeme – što je još jedna moguća adaptacija zbog uticaja klime“, rekla je ona.

U radu su istraživači također istraživali jesu li sauropodi možda ostali na nižim geografskim širinama kako bi jeli lišće nedostupno u hladnijim polarnim regijama. Umjesto toga, otkrili su da sauropodi izgledaju kao da uspijevaju u sušnim okruženjima nalik savanama, podupirući ideju da je njihovo ograničenje na topliju klimu više povezano s višom temperaturom, a zatim s hladnokrvnijom fiziologijom. Za to vrijeme polarna područja bila su toplija, s obilnom vegetacijom.

Hipertermalna epizoda, ili jenkyns, dogodila se nakon što su lava i vulkanski gasovi erumpirali iz dugih pukotina na površini Zemlje, pokrivajući velika područja planete. Ovo istraživanje sugerira blisku vezu između klime i načina na koji su dinosaurusi evoluirali. Baca novo svjetlo na to kako su ptice mogle naslijediti jedinstvenu biološku osobinu od predaka dinosaurusa i na različite načine na koje su se dinosaurusi prilagodili složenim i dugoročnim promjenama okoline.

Koautor dr. Juan Cantalapiedra iz španjolskog Prirodoslovnog muzeja rekao je da je ovo istraživanje važno jer nam pomaže bolje razumjeti evoluciju dinosaurusa te kako su se prilagodili različitim okolišnim uvjetima.

Uzimajući u obzir ove nove spoznaje, možemo bolje razumijeti kako su dinosauri postali vodeći bića na Zemlji i kako su se uspjeli prilagoditi različitim uvjetima tijekom milijuna godina svoje evolucije. Dinosaurska evolucija je složen proces koji je oblikovao mnoge aspekte našeg svijeta danas, a nova istraživanja poput ovog nam pomažu bolje razumjeti tu povijest.