Istraživanja pokazuju da društvene mreže mogu imati značajan uticaj na mentalno zdravlje, ali ključno je kako ih koristimo, a ne koliko vremena provodimo na njima. Prema istraživanju sa Univerziteta Britanske Kolumbije, kvalitet korišćenja društvenih mreža može biti važniji od količine vremena koje na njima provodimo.
Prosečan tinejdžer danas provodi između četiri i osam sati dnevno na platformama kao što su YouTube, TikTok, Instagram, Facebook i X. Iako direktna veza između društvenih mreža i mentalnih problema nije nedvosmislena, brojna istraživanja sugerišu da veće vreme provedeno u beskonačnom skrolovanju može povećati rizik od anksioznosti, depresije i niskog samopouzdanja.
S druge strane, društvene mreže pružaju mogućnost povezivanja sa porodicom, prijateljima i ljudima koji dele slična interesovanja. Ovo otvoreno pitanje o balansu između prednosti i negativnih uticaja društvenih mreža postaje sve relevantnije. Kako pronaći sredinu između korišćenja društvenih mreža i održavanja mentalnog zdravlja?
Jedno od rešenja koje se istražuje jeste pitanje potpunog gašenja naloga. Studija koja je obuhvatila 393 mlade osobe pokazala je da su oni koji su svesno koristili društvene mreže umesto da ih potpuno napuste, smanjili nivo stresa, osećali se manje usamljeno i imali manji FOMO (strah od propuštanja). To sugeriše da nije neophodno potpuno napustiti društvene mreže, već je važno kako ih koristimo.
Postoji nekoliko strategija koje mogu pomoći u zdravijem korišćenju društvenih mreža:
- Samosvest: Razmislite o svom odnosu prema društvenim mrežama. Kada vas one čine srećnima, a kada se osećate opterećeno? Važno je osvestiti kako društvene mreže utiču na vaše raspoloženje i mentalno zdravlje.
- Filtriranje sadržaja: Zapamtite da su objave na društvenim mrežama često filtrirane i da ljudi prikazuju samo najbolje delove svog života. Ne upoređujte se sa drugima, jer to može povećati osećaj nesigurnosti.
- Prilagođavanje feed-a: "Očistite" svoj feed tako što ćete otpratiti sadržaj koji vam izaziva anksioznost i pratiti profile koji vas inspirišu i motivišu.
- Aktivno korišćenje: Umesto pasivnog skrolovanja, koristite društvene mreže za stvarnu interakciju. Pišite poruke, komentarišite i povežite se sa ljudima kako biste povećali osećaj povezanosti.
Ove strategije mogu pomoći u stvaranju zdravijeg odnosa prema društvenim mrežama, omogućavajući korisnicima da uživaju u njihovim prednostima, a da smanje potencijalne negativne efekte.
Važno je napomenuti da su društvene mreže alat koji može biti koristan, ali kao i svaki alat, njihova upotreba zavisi od načina na koji ih koristimo. Razvijanje svesti o vlastitim osećanjima i stavovima prema društvenim mrežama može značajno doprineti boljitku mentalnog zdravlja.
U svetu gde su društvene mreže postale integralni deo svakodnevnog života, važno je pronaći načine kako ih koristiti na način koji će doprineti, a ne umanjiti kvalitet života. U tom smislu, umesto da se potpuno povlačimo, fokusirajmo se na promene koje možemo učiniti kako bismo poboljšali naše iskustvo i zaštitili mentalno zdravlje.
