Kina je danas izjavila da će preduzeti sve potrebne mere kako bi zaštitila svoja prava i interese, nakon što je američki predsednik Donald Tramp povećao carine na 25 odsto na celokupan uvoz čelika i aluminijuma iz Kine. Ova odluka je izazvala oštru reakciju kineskog Ministarstva spoljnih poslova, koje je istaklo da su Sjedinjene Američke Države prekršile pravila Svetske trgovinske organizacije (WTO).
Mao Ning, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova, izjavila je da će Kina odlučno zaštititi svoje interese u svetlu ove odluke. Naglasila je da su carine koje su uvele Sjedinjene Američke Države neprihvatljive i da će predstavljati negativan uticaj na globalnu trgovinu. Ove mere su stupile na snagu u trenutku kada se globalno tržište čelika i aluminijuma suočava s nizom izazova, uključujući smanjenje potražnje i ekonomske posledice uzrokovane pandemijom COVID-19.
Povećanje carina je deo šireg trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji je započeo 2018. godine kada je Trampova administracija uvela tarifne mere na brojne kineske proizvode. Ove mere su bile usmerene na smanjenje trgovinskog deficita i zaštitu domaće industrije, ali su takođe izazvale uzvraćajuće mere iz Kine, što je dodatno pogoršalo odnose između dve zemlje.
Prema podacima Svetske trgovinske organizacije, Sjedinjene Američke Države su u 2022. godini bile najveći uvoznik čelika na svetu, dok je Kina najveći proizvođač. Ove carine će najverovatnije uticati na cene čelika i aluminijuma na globalnom tržištu, što može dovesti do povećanja troškova za proizvođače u različitim industrijama.
Kineski proizvođači čelika i aluminijuma su već izražavali zabrinutost zbog mogućih gubitaka u poslovanju usled američkih carina. Očekuje se da će kineski čelici i aluminijum biti skuplji na američkom tržištu, što bi moglo dovesti do smanjenja njihove konkurentnosti u odnosu na domaće proizvode.
Pored toga, ovaj potez Trampove administracije može imati dalekosežne posledice po globalnu ekonomiju. Stručnjaci upozoravaju da bi povećanje carina moglo dovesti do lančanih reakcija u trgovini, što bi dodatno usporilo ekonomski oporavak nakon pandemije. Mnogi analitičari predviđaju da bi ovo moglo izazvati i povećanje tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja koje se oslanjaju na uvoz čelika i aluminijuma.
Kina je već odgovorila na prethodne carinske mere Sjedinjenih Američkih Država uvođenjem tarifa na američke proizvode, uključujući poljoprivredne proizvode i automobile. Mnogi stručnjaci smatraju da bi Kina mogla ponovo primeniti slične mere kao odgovor na najnovije povećanje carina, što bi dodatno pogoršalo trgovinske odnose između dve zemlje.
U svetlu ovih događaja, važno je napomenuti da se trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine ne odvija samo na ekonomskom planu, već ima i političke dimenzije. Obe strane koriste trgovinske mere kao alat za postizanje svojih strateških ciljeva, što dodatno komplicira situaciju i otežava pronalaženje rešenja.
S obzirom na trenutnu situaciju, analitičari upozoravaju da je potrebno da obe strane preispitaju svoje trgovinske politike i pokušaju da pronađu zajednički jezik kako bi se izbegle daljnje eskalacije. U suprotnom, trgovinski rat bi mogao imati ozbiljne posledice ne samo za Sjedinjene Američke Države i Kinu, već i za globalnu ekonomiju u celini.
U zaključku, povećanje carina na čelik i aluminijum predstavlja još jedan korak u kaotičnom trgovinskom ratu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Očekuje se da će ovaj potez izazvati uzvraćajuće mere, što može imati negativan uticaj na globalnu trgovinu i ekonomiju. Potrebno je pronaći konstruktivna rešenja kako bi se smanjile tenzije i omogućio stabilan ekonomski rast.
