Nakon šest meseci istrage o uzrocima nestanka struje i raspada elektroenergetskih sistema 21. juna ove godine u celoj Crnoj Gori i delovima BiH, Albanije i Hrvatske, asocijacija evropskih mrežnih operatora ENTSO-E objavila je izveštaj prema kojem je uzrok kolapsa lociran na dalekovodima u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke.
Prvo je došlo do kvara na dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2 u 12.09 sati, a drugo iskapčanje dogodilo se na dalekovodu Zemblak – Kardia u 12.21 sat. Obje incidente uzrokovala je nedovoljna udaljenost dalekovoda od vegetacije, što je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u četiri države.
U izveštaju se navodi da je do kolapsa došlo zbog skraćivanja udaljenosti između dalekovoda i površine ispod njega, nakon čega se aktivirao sistem zaštite i isključio rad dalekovoda. Sistem je pokušao automatski da se ponovo uključi, ali nije uspio.
Izveštaj ne razrađuje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj za nedovoljno održavanje površina ispod dalekovoda, već se najavljuje dodatno izveštavanje do kraja 2025. Ističe se i uticaj snažne potrošnje električne energije zbog visokih temperatura koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.
Najveća cena struje zabeležena je u Albaniji, dok je Hrvatska zabeležila rekordne količine trgovine strujom. U izveštaju se ističe da je potražnja za električnom energijom ključna za razumevanje kolapsa.
Uzrok kolapsa bila su dva kvara na dalekovodima u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke, koji su doveli do ispadanja 19 dalekovoda iz sistema. Uklanjanje kvarova i ponovno uspostavljanje napajanja strujom trajalo je tri sata.
Zajednica evropskih operatora ističe i uticaj podmorskog kabla Monita, koji povezuje elektroenergetske sisteme Crne Gore i Italije, na junski „blackout“. Nije bilo žrtava, a finansijska šteta nije precizirana.
Izveštaj ne potvrđuje uticaj navodnog požara i eksplozije na granici Crne Gore i BiH. Mediji su pominjali helikoptere crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova, ali ta informacija nije zvanično potvrđena.