Potpredsjednik Vlade Republike Srbije, Aleksandar Vulin, prokomentirao je nedavne događaje na Kosovu i Metohiji, istaknuvši da problem nije Albin Kurti, već Europska unija koja već 11 godina nije uspjela sprovesti Briselski sporazum, čiji je potpisnik i garant. Vulin je istaknuo da Kurti, poput zemalja EU i NATO-a, otima imovinu Srba u Leposaviću i Zubinom Potoku.
Vulin je optužio albanske vlasti da nikada nisu djelovale samostalno te da Kurti radi sve što mu se naredi, bez pogovora. Također je izrazio nezadovoljstvo zbog nedostatka reakcije Međunarodne zajednice na takve postupke, što smatra potvrdom da Kurti radi po njihovim uputama.
Ova izjava dolazi nakon što je takozvana vlada Kosova donijela odluku o eksproprijaciji imovine vlasnika parcela u opštinama Leposavić i Zubin Potok. Vulin je istaknuo da ova odluka predstavlja kršenje prava vlasništva i da su Srbi na Kosovu i Metohiji kontinuirano izloženi pritiscima i napadima.
Reakcije na ovaj potez albanskih vlasti su podijeljene. Dok neki podržavaju odluku o eksproprijaciji, drugi osuđuju takve postupke kao kršenje osnovnih ljudskih prava i prava vlasništva. Međunarodna zajednica je pozvana da reagira i osigura da se prava Srba na Kosovu i Metohiji poštuju.
Situacija na Kosovu i Metohiji već duže vrijeme predmet je međunarodne pažnje i kontroverzi. Od proglašenja neovisnosti 2008. godine, Kosovo se suočava s političkim i sigurnosnim izazovima, te pokušajima da se postigne trajno rješenje problema. Briselski sporazum, potpisan 2013. godine između Srbije i Kosova, predstavlja pokušaj normalizacije odnosa između dvije strane, ali njegova realizacija je otežana zbog niza političkih i sigurnosnih tenzija.
Odluka o eksproprijaciji imovine Srba u Leposaviću i Zubinom Potoku dodatno je zaoštrila odnose između srpske i albanske zajednice na Kosovu i Metohiji. Srpske vlasti su osudile ovaj potez kao kršenje osnovnih ljudskih prava i pravo vlasništva, te traže reakciju međunarodne zajednice.
U međuvremenu, stanovnici ovih opština koji su vlasnici parcela koje su obuhvaćene odlukom o eksproprijaciji su izrazili zabrinutost za svoju imovinu i budućnost. Mnogi su apelirali na međunarodnu zajednicu da zaštiti njihova prava i osigura da imovina ne bude oteta bez nadoknade.
Ove najave eksproprijacije su izazvale strah i neizvjesnost među lokalnim zajednicama, te potaknule potrebu za reagiranjem i zaštitom prava vlasnika parcela. Srpske vlasti su najavile da će poduzeti sve potrebne korake kako bi zaštitile svoje građane i osigurale da njihova prava budu poštovana.
U zaključku, situacija na Kosovu i Metohiji ostaje složena i kontroverzna, s političkim i sigurnosnim izazovima koji zahtijevaju pažnju i angažman međunarodne zajednice. Odluka o eksproprijaciji imovine Srba u Leposaviću i Zubinom Potoku predstavlja novi izazov za odnose između srpske i albanske zajednice te zahtijeva diplomatičnu i odgovornu reakciju svih strana kako bi se osiguralo poštovanje osnovnih ljudskih prava i prava vlasništva.
