Životni vek ljudi se sve više povećava, dok starosne granice za odlazak u penziju ostaju nepromijenjene već godinama. Završiti radni vek u šezdesetim godinama života više nije realnost za mnoge ljude, posebno kada se uzme u obzir rastući životni troškovi i neizvesnost socijalnih mreža. Očekivani životni vek se povećava, a međunarodne organizacije predviđaju da će sve više ljudi u svetu dostići 65 ili više godina.
Profesorka demografije iz Londona ističe da je potrebno razmotriti postavljanje starosnih granica za odlazak u penziju u skladu sa savremenim okolnostima. U mnogim zemljama, uključujući i Veliku Britaniju, očekuje se da će doći do tačke kada će više ljudi napuštati radnu snagu nego što će u nju ulaziti. Ranije postavljene granice za penzionisanje ne prate ovaj trend dužeg i zdravijeg života.
Stručnjaci ističu da planovi za penzionisanje nisu ažurirani kako bi se podržali ljudi koji žive duže i zdravije. Politike koje su nekad služile za podršku umirovljenim radnicima duž životnog veka više ne odgovaraju modernim okolnostima. U Srbiji je starosna granica za odlazak u penziju 65 godina, što se smatra optimalnim vremenom za penzionisanje prema mišljenju stručnjaka.
Važno je razmotriti prilagođavanje sistema penzionisanja kako bi se odražavale promene u životnom veku ljudi i njihovoj zdravstvenoj kondiciji. Stari modeli penzionisanja uspostavljeni s kraćim očekivanim životnim vekom više ne odgovaraju stanju sadašnjice. Potrebno je preispitati starosne granice za penzionisanje kako bi se osigurala adekvatna podrška umirovljenicima u današnjem dužem i zdravijem životnom veku.
