Organska proizvodnja postaje sve važnija tema u Srbiji, a od 2020. godine do danas broj parcela koje se koriste za organsku proizvodnju povećao se sa 20.000 na 29.000 hektara. Od tog broja, 9.000 hektara nalazi se u Vojvodini. Iako je ovo povećanje značajno, još uvek nije dovoljno s obzirom na potencijale i rastuću potražnju za namirnicama bez hemijskih dodataka.
Snježana Mitrović iz udruženja „Teras“ istakla je ove nedelje na panel-diskusiji „Značaj održive proizvodnje sa aspekta klimatskih promena i zelene ekonomije“ da se čak 90 odsto organskih namirnica proizvedenih u Srbiji izvozi u zemlje EU. Sa druge strane, na rafovima u Srbiji često se mogu naći uvozni proizvodi maskirani kao „domaći“. Prema rečima Ratka Đurđevca, predsednika Ekološkog pokreta Vrbasa, panel učesnici su posetiocima „Biofesta“ pružili korisne savete za organizaciju održive proizvodnje u teškim finansijskim i tržišnim uslovima, kao i u okolnostima nepovoljnog rasporeda padavina i vrelih perioda.
Jedna od naučnih savetnika iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, dr Jordana Ninkov, istakla je da je teško dobiti proizvode bogatog nutritivnog sastava iz sve osiromašenije zemlje zbog naglog opadanja humusa na njivama. Dobitnici priznanja „Bioproizvod“ i „Bioproizvođač godine“, Tatjana Avramov iz Bečeja i Karolj Fekete iz Novog Kneževca, naglasili su da srpsko tržište još uvek nije dovoljno razvijeno da bi se uspostavio brend organskih proizvoda.
Snježana Mitrović ističe da je cilj okrenuti se mladim ljudima i povezati potrošače i proizvođače organskih proizvoda koristeći društvene mreže i savremene tehnologije. Florijan Farkaš, agronom iz Bajmoka, ponudio je rešenje kroz tzv. regenerativnu poljoprivredu koja odbacuje fizičko i hemijsko „uznemiravanje“ oranica oranjem, pesticidima i veštačkim đubrivima.
Farkaš ističe da direktna setva bez oranja čuva humus, čini oranice otpornijim na sušu i povećava zadržavanje vlage u zemljištu, čime se stvara povoljnija sredina za organsku proizvodnju. Svima je jasno da organska proizvodnja ima mnoge prednosti za zdravlje ljudi, ali i za zaštitu životne sredine.
U Srbiji postoji sve veći broj poljoprivrednika i preduzetnika koji se bave organskom proizvodnjom, ali je još mnogo posla potrebno da bi se ovaj sektor dodatno razvio i unapredio. Ključno je raditi na obrazovanju, pružanju podrške poljoprivrednicima i stvaranju boljih tržišnih uslova za prodaju organskih proizvoda.
Sve veća potražnja za organskim proizvodima u Srbiji i u inostranstvu pokazuje da postoji veliki potencijal za razvoj ovog sektora. Sa pravilnom podrškom i ulaganjem, organska proizvodnja može postati jedna od ključnih grana poljoprivrede u Srbiji, donoseći koristi i za ljude i za životnu sredinu. Potrebno je da se svi, od države do poljoprivrednika, udruže kako bi se postigao cilj održive, organske proizvodnje u zemlji.
Poljoprivrednici, stručnjaci i organizacije trebaju sarađivati kako bi se stvorili bolji uslovi za razvoj organske proizvodnje, kako u domaćoj, tako i na međunarodnom tržištu. Sa pravilnim planiranjem, edukacijom i podrškom, organska proizvodnja može postati jedan od najvažnijih segmenata poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, donoseći koristi kako ljudima, tako i životnoj sredini.
