Mladi ljudi danas sve više preferiraju studiranje u odnosu na stručnu obuku u nekom zanatu nakon završetka srednje škole. Ova tendencija se primjećuje u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Kada su u pitanju razlozi za ovu promjenu, možemo istaknuti nekoliko faktora. Prvo, postoji općenita percepcija da je diploma sa sveučilišta ili visokog učilišta više vrijedna i otvara više mogućnosti na tržištu rada nego zanatska stručna obuka. Mladi ljudi često smatraju da će studiranjem steći širi spektar znanja i vještina, te da će im to omogućiti da se brže prilagode promjenama na tržištu rada.
Drugi faktor koji utječe na odluku mladih je i društveni status koji se pripisuje visokom obrazovanju. U mnogim zajednicama postoji uvjerenje da je studiranje znak intelektualne nadmoći i da osobe koje su završile fakultet imaju viši društveni status od onih koji su se odlučili za zanatsku obuku. Ovakvo razmišljanje može utjecati na odluke mladih prilikom odabira puta nakon srednje škole.
Također, važnu ulogu igraju i ekonomske prilike. Mladi ljudi često percipiraju visoko obrazovanje kao put ka većim zaradama i stabilnijoj karijeri. Iako ovo nije uvijek slučaj, vjerovanje u veće zarade nakon završenog fakulteta može biti presudan faktor prilikom odlučivanja što dalje učiniti nakon srednje škole.
Unatoč ovim trendovima, važno je napomenuti da stručna obuka u zanatu i dalje igra ključnu ulogu u gospodarstvu. Zanatari su neophodni u mnogim industrijama i zanimanjima, te imaju priliku ostvariti uspješnu i stabilnu karijeru. S druge strane, povećanje broja mladih ljudi koji se odlučuju za studiranje može dovesti do nedostatka stručne radne snage u pojedinim sektorima.
Ova promjena također može imati utjecaja na samu strukturu tržišta rada. Povećanje broja visokoobrazovanih ljudi može dovesti do prenapučenosti određenih sektora, dok istovremeno može doći do nedostatka stručne radne snage u drugim sektorima. Ovo može rezultirati neravnotežom na tržištu rada i potencijalno negativno utjecati na gospodarski razvoj zemlje.
Jedan od načina da se ova situacija ublaži jest pronalaženje načina kako promovirati važnost stručnih zanimanja i zanatske obuke među mladima. Mladi bi trebali biti upoznati sa mogućnostima i prednostima koje pruža stručna obuka, te bi trebali biti osviješteni o potrebama tržišta rada.
Država također može odigrati ključnu ulogu u promicanju stručnih zanimanja kroz različite programe stipendiranja, subvencioniranja obrazovanja i promoviranja zanatskih vještina kao važnog dijela nacionalnog gospodarstva. Ovo bi moglo pomoći u stvaranju ravnoteže između visokog obrazovanja i stručne obuke, te osigurati da svi sektori gospodarstva imaju dovoljno stručne radne snage.
Također, važno je naglasiti da u konačnici odluka o tome što dalje učiniti nakon srednje škole treba biti individualna odluka svakog mladog čovjeka. Svako zanimanje, bilo da je riječ o visoko obrazovanom struci ili zanatskoj vještini, može biti vrijedno i ispunjavajuće ako osoba ima strast prema tom području. Stoga je važno da mladi imaju priliku istražiti i upoznati se sa različitim mogućnostima prije donošenja konačne odluke.
U konačnici, trend porasta broja mladih koji se odlučuju za studiranje umjesto zanatske obuke ima svoje prednosti i izazove. Važno je da društvo i vlade prepoznaju ove trendove i rade na stvaranju ravnoteže između visokog obrazovanja i stručne obuke kako bi se osiguralo da gospodarstvo ima dovoljno stručne radne snage za buduće potrebe.
