Kiribati se suočava s ozbiljnim prijetnjama zbog globalnog zatopljenja. Ova ostrvska država smještena u Tihom okeanu, koja se sastoji od 33 atola i jednog vulkanskog ostrva, suočava se s nesigurnom budućnosti zbog porasta nivoa mora. Niti jedan dio Kiribata ne uzdiže se više od dva metra iznad nivoa mora, što ovu zemlju čini izrazito ranjivom na rastuće morske nivoe. Naučnici predviđaju da bi Kiribati mogli postati nenaseljeni u narednim decenijama jer su već potopljena dva koraljna grebena, a stotine stanovnika suočava se s mogućim raseljavanjem.

Najveća prijetnja Kiribatu dolazi od topljenja ledenjaka Thwaites na Antarktici, što uzrokuje dodatno podizanje nivoa mora. Ova situacija predstavlja opasnost ne samo za Kiribati, već i za ostale priobalne zajednice širom svijeta. Gradovi poput Londona, New Yorka i Šangaja suočavaju se s katastrofalnim posljedicama od naglog povećanja nivoa mora.

Stručnjaci predviđaju veliko raseljavanje stanovnika sa ostrva Kiribati zbog rastućih morskih nivoa. U pokušaju da se izbore sa ovom prijetnjom, stanovništvo Kiribata gradi kamene zidove kako bi zaštitili svoje domove od poplava. Međutim, brzina kojom se ledenjak mijenja predstavlja ozbiljan izazov za ove priobalne zajednice.

Kiribati se sastoje od atola izgrađenih od koralnog vapnenca, koji imaju karakterističan ovalni oblik s unutrašnjim lagunama. Ostrva su raspoređena u tri grupe: ostrva Gilbert, ostrva Phoenix i Linijska ostrva. Najveće ostrvo Kiritimati, koje je najveći svjetski atol, nalazi se u Linijskim ostrvima, dok je najviše ostrvo Banaba. Ostala ostrva imaju visinu od najviše 5 metara nadmorske visine zbog čega su izuzetno ranjiva na porast nivoa mora.

U populaciji Kiribata, koja je prema popisu stanovništva iz 2010. godine iznosila 103 058 stanovnika, većinu čine Mikronezijci. Hrišćanstvo je dominantna religija, s katolicima koji čine 56%, protestantima 34%, mormonima 5%, i drugima 5%. Privreda Kiribata je zasnovana na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu nakon što su iscrpljena bogata nalazišta fosfata. Australijski dolar je službena valuta zemlje.

Ostrva Kiribata su otkrili britanski pomorci u 18. vijeku, a naseljavanje je započelo kasnije. Godine 1892. Velika Britanija je uspostavila protektorat nad ostrvljem Gilbert i Ellice, koje je postalo britanska kolonija. Nakon sticanja nezavisnosti 1979. godine, Kiribati je postala republika s predsjedničkim sistemom vlasti.

Borba Kiribata protiv globalnog zatopljenja i porasta nivoa mora ključna je ne samo za ovu ostrvsku državu, već i za cijeli svijet. Njihova sudbina zavisi od globalnih napora za smanjenje emisija gasova staklene bašte i zaštite životne sredine. Uz sve veću svijest o klimatskim promjenama, potrebno je uložiti napore kako bi se zaštitilo ovo ranjivo ostrvo i njegovo stanovništvo od katastrofalnih posljedica koje bi mogle uslijediti sa porastom nivoa mora.