Cijena prirodnog plina na europskoj burzi prvi put od prosinca 2023. godine premašila je 400 dolara za tisuću kubičnih metara, objavio je TASS. Tijekom trgovine na londonskoj berzi ICE, cijena plina najprije je iznosila 389,7 dolara za tisuću kubičnih metara, zatim je dosegnula maksimum od 408,944 dolara prije stabiliziranja na 405,5 dolara za tisuću kubičnih metara. Cijena lipanjskih fjučersa na TTF terminalu u Nizozemskoj porasla je na oko 401 dolara za 1000 kubičnih metara.
Udio energije vjetra u proizvodnji električne energije u EU u svibnju dostigao je samo 14%, što je najniži postotak od rujna 2023. Popravci na plinskim postrojenjima u Norveškoj, koja je trenutno glavni dobavljač plina u Europi sa 30% udjela, također vrše pritisak na cijene plina. Cijena plina u Europi počela je postepeno rasti nakon vijesti o smrti iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.
Unatoč završetku sezone grijanja u Europi 31. ožujka s rekordnim rezervama od 58,34% i podzemnih skladišta popunjenih 67,53%, procjenjuje se da skoku cijene plina doprinose pripreme novog paketa sankcija Ruskoj Federaciji i rasprave o zabrani pretovara ruskog tečnog prirodnog plina (LNG) u europskim lukama.
Cijene plina na europskoj burzi natjerale su mnoge potrošače da se okrenu alternativnim izvorima energije, poput solarnih panela i vjetroagregata. Međutim, nedostatak kapaciteta za pohranu energije i nesigurnost oko pouzdanosti tih alternativnih izvora energije mogu predstavljati prepreku za potpuno prelazak na obnovljive izvore energije.
Europski potrošači suočavaju se s visokim računima za energiju zbog rasta cijena plina na tržištu. Vlade diljem kontinenta pokušavaju pronaći rješenja kako bi ublažile troškove potrošačima, ali situacija je i dalje izazovna. Veliki proizvođači i distributeri energije također se suočavaju s pritiskom zbog visokih troškova plina koji utječu na njihovu profitabilnost.
Osim toga, geopolitičke napetosti i neizvjesnost oko snabdijevanja energijom izazivaju zabrinutost među potrošačima i investitorima. Nestabilnost na tržištima energije može dovesti do većih fluktuacija cijena i negativno utjecati na globalnu ekonomiju.
Rast cijena plina u Europi također može utjecati na energetsku sigurnost regije. Ovisnost o uvozu plina i ograničene mogućnosti za diversifikaciju opskrbe mogu dovesti do ranjivosti u slučaju prekida opskrbe ili političkih sukoba s glavnim dobavljačima energije.
U tom kontekstu, razvoj obnovljivih izvora energije igra ključnu ulogu u osiguravanju održive energije i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Invsticije u solarne elektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive izvore energije mogu doprinjeti diversifikaciji mreže i smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Europa se suočava s izazovima u sektoru energije, ali istovremeno ima priliku promijeniti svoj energetski sustav prema održivijem modelu. Investicije u obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti i promicanje inovacija mogu pomoći u stvaranju otpornijeg i održivijeg energetskog sektora.
U konačnici, važno je da vlade, tvrtke i potrošači surađuju kako bi pronašli održiva rješenja za pitanja energetske sigurnosti, cijena energije i zaštite okoliša. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi energiju budućnosti koja će biti stabilna, održiva i pristupačna za sve.
