Predlozi izmjena Zakona o radu u Hrvatskoj usmjereni su ka uvođenju fleksibilnijih ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kao i modernizaciji odredbi o radu od kuće ili na daljinu. Planira se i povećanje sati dopunskog rada, dok sindikati i poslodavci imaju svoje zahtjeve. Smanjenje broja ugovora na određeno očekuje se kao rezultat liberalnijih ugovora o radu.

Jedna od ključnih promjena odnosi se na rad na daljinu, koji bi se definirao kao privremeni ili stalni. Privremeni rad na daljinu omogućio bi radnicima da povremeno rade izvan radnog prostora firme, dok bi stalni rad na daljinu uključivao naknadu za troškove radnika u vlastitim prostorijama. Evidencija radnog vremena trebala bi biti pojednostavljena, kao i odredbe o godišnjim odmorima, te definirano „čekanje na rad“ u vanrednim okolnostima.

Poslodavci predlažu da država u razdoblju čekanja oslobodi doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje kako bi se očuvala radna mjesta i amortizirali troškovi. Očekuje se da će nova zakonska rješenja omogućiti veću fleksibilnost radnika i poslodavaca, te olakšati suradnju na tržištu rada.

Uvođenje liberalnijih uvjeta u radne odnose u Hrvatskoj može imati pozitivne posljedice za oba sektora. Povećanje broja ugovora na neodređeno vrijeme može osigurati stabilnost radnim mjestima i smanjiti potrebu za ugovorima na određeno vrijeme. Modernizacija odredbi o radu od kuće ili na daljinu može povećati produktivnost radnika i omogućiti veću fleksibilnost u radu.

Osim toga, pojednostavljenje evidencije radnog vremena i odobravanje fleksibilnosti u definiranju radnog vremena može poboljšati radne uvjete i omogućiti radnicima veću kontrolu nad svojim radnim obvezama. Dodatno, definiranje „čekanja na rad“ u vanrednim okolnostima može zaštititi radna mjesta i olakšati poslodavcima teret troškova u kriznim situacijama.

Uvođenje novih zakonskih rješenja treba promatrati kao korak ka modernizaciji i prilagodbi radnih odnosa suvremenim potrebama tržišta rada. Zahtjevi sindikata i poslodavaca trebaju se uzeti u obzir kako bi se osigurala ravnoteža između zaštite radnika i potreba poslodavaca za aktivno upravljanje radnom snagom.

U konačnici, izmjene Zakona o radu trebale bi doprinijeti stvaranju povoljnijeg okruženja za rad i poslovanje u Hrvatskoj, te osigurati održivost i prosperitet na tržištu rada u budućnosti. Važno je da se usmjere na poboljšanje uvjeta rada i zaštite prava radnika, kako bi se osiguralo dugoročno održavanje stabilnih radnih mjesta i ekonomske sigurnosti.