RAT u Ukrajini traje već 841. dan, a Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su snage ruske protuzračne odbrane oborile čak 87 ukrajinskih dronova iznad šest oblasti Rusije. Najviše dronova, njih 70, oboreno je iznad Rostovske oblasti, dok su po šest uništenih dronova zabilježena iznad Kurske i Voronješke oblasti. Po dva drona oborena su iznad Belgorodske i Krima, dok je jedan uništen iznad Krima.

Nakon pada dijelova oborenih dronova u regionu Voronježa, došlo je do manje štete na skladištu nafte koje nije u funkciji. Guverner Aleksandar Gusev izvijestio je putem svojeg Telegram kanala da su dežurne snage protuzračne odbrane u okrugu Liskinski oborile šest bespilotnih letjelica, što je rezultiralo oštećenjem skladišta. Guverner Rostova Vasilij Golubev je također izvijestio da su snage protuzračne odbrane uspješno odbile masovni napad dronovima te da je poremećeno snabdijevanje strujom u Morozovskom okrugu, ali se poduzimaju koraci za ponovno uspostavljanje opskrbe građana.

Od početka napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Moskva gotovo svakodnevno izvještava o napadima ukrajinskih dronova na pogranična i centralna područja Rusije, kao i na Krim.

Rat u Ukrajini, koji traje već više od 2 godine, uzima svoj danak kako na strani oružanih snaga, tako i na civilnom stanovništvu. Sukobi između ruskih i ukrajinskih snaga dostižu svoj vrhunac s različitim taktikama i strategijama koje se koriste kako bi se postigla prevlast na terenu. Korištenje dronova postalo je jedna od glavnih metoda vođenja ratnih operacija, a Rusija i Ukrajina sve više koriste bespilotne letjelice za izviđanje, napade, ali i za obranu od napada protivnika.

Rusija kao velesila snažno se oslanja na svoje protuzračne obrambene sustave kako bi zaštitila svoj teritorij od napada, uključujući i obaranje neprijateljskih dronova. Ukrajina, s druge strane, koristi svoje dronove kako bi izviđala protivničke snage, ali i za izvođenje napada na infrastrukturu i vojne ciljeve unutar ruskih granica.

Stanovništvo u pograničnim područjima postaje sve više ugroženo zbog ovakvih sukoba, a materijalna šteta se mjeri u milijunima dolara. Osim toga, djelovanje dronova predstavlja i ozbiljan sigurnosni rizik za civilno stanovništvo, koje može biti slučajno žrtva napada ili pretrpjeti štetu uslijed padova dronova ili eksplozija na tlu.

Obaranje ukrajinskih dronova iznad ruskih oblasti samo je dio šire slike ratnih sukoba između dviju zemalja, koje su već duže vrijeme u sukobu zbog političkih i teritorijalnih pitanja. Rat u Ukrajini nije samo izolirani incident, već ima duboke korijene u povijesti, kulturi i geopolitičkim odnosima između Rusije i Ukrajine.

Međunarodna zajednica je pozvana da reagira na eskalaciju sukoba između Rusije i Ukrajine te da potiče dijalog i pregovore kako bi se pronašlo mirno rješenje za situaciju. Rat ne donosi ništa osim uništavanja ljudskih života i imovine te daljnje destabilizacije regije.

Rat u Ukrajini traje već previše dugo, a svi gube iz dana u dan. Civili trpe posljedice sukoba, vojnici ginu na bojištu, a političke elite igraju svoje igre moći. Sve dok se mir ne pronađe, sukobi će se nastaviti i samo će dodatno produbiti jaz između dviju zemalja.

Ukrajinski dronovi iznad ruskih oblasti predstavljaju samo mali dio velike slike sukoba koji hara regijom već godinama. Svaka oborena letjelica može donijeti privremeno olakšanje, ali rat će se nastaviti sve dok se ne pronađe političko rješenje za problem koji već dugo tinja između dviju zemalja.

Međunarodna zajednica mora djelovati odlučno i hitno kako bi osigurala prestanak sukoba i pokrenula dijalog između zaraćenih strana. Samo zajedničkim naporima može se postići mir na ovom kriznom području i spriječiti daljnje patnje civilnog stanovništva.