Sa predstavljanja romana „Vila Fazanka“ Bojana Krivokapića u KC Gradu

Tamara Nikolić avatar

Roman „Vila Fazanka“ pisca Bojana Krivokapića nominovan je ove godine za Evropsku nagradu za književnost, a objavila ga je kuća „Arete“. Krivokapić je otkrio da je roman nastao spontano, bez prethodnog planiranja, inspirisan ruralnim ambijentom u kojem je boravio i zapisivao impresije i detalje. Glavna junakinja romana je sedamdesetogodišnja Ana, koja je samostalno ušla u ambijent ruzmarina, lavande i letnje žege. Autor je istakao da je Ana potpuno izmišljena lik, ali da bi mu bila najbolja prijateljica da zaista postoji.
Krivokapić je priznao da je roman pisao s lakoćom i radošću do samog kraja, verujući da bi književnost trebalo da bude inspirativna i uzbudljiva, a ne mučenje za pisca. Autor je naveo da je najsrećniji kada dobije pismo nepoznate osobe koja želi da podeli svoje impresije o njegovom romanu, jer to pokazuje da knjiga ima smisla.
Na književnoj večeri u Beogradu, Marijana Čanak je govorila o prostoru ravnice, primorja i groblja, koji su inspirisali Krivokapićevu priču. Krivokapić je istakao da su groblja neispisane storije, a oni koji su umrli ostavljaju tragove svuda, pa i u Vili Fazanki. Jedna od ključnih tema u romanu je tema doma, a Čanak je primetila da Ana uspeva da izgradi novi dom uprkos suočavanju sa starenjem i gubitkom porodice.
Autor je dodao da se u romanu istražuje i tema porodice, a da porodica ne mora nužno biti sačinjena samo od krvnih srodnika, već od ljudi koji se vole. Knjiga se takođe bavi temama ljubavi i smrti, što je učinilo roman „Vila Fazanka“ ljubavnim romanom.
Razgovor dvoje pisaca posebno je bio zanimljiv kada je reč o odnosu dokumentarnog i fiktivnog u književnosti. Krivokapić je priznao da je iza lakoće pisanja stajao ozbiljan istraživački rad, tokom kojeg je istraživao različite teme koje su se pojavljivale u romanu. Takođe, autor je istakao da dokumenti doprinose priči, ali da ne treba rekonstruisati istoriju na osnovu njih, već da oni mogu biti inspiracija za književne radove.
Krivokapić je podelio svoje mišljenje o svrsi književnosti, ističući da bi književnost trebalo da unese nešto bolje u život i svakodnevicu čitaoca, te da treba da rezultira određenom katarzom. Autor je zaključio da što više daje književnosti, ona mu više vraća.
Književna večer sa Bojanom Krivokapićem bila je prilika da se istakne važnost spontanosti i maštovitosti u književnom stvaralaštvu, te da se istraži složena tema odnosa dokumentarnog i fiktivnog u književnosti. Krivokapić je pokazao da je roman „Vila Fazanka“ prožet emotivnošću, dubokim istraživanjem tema doma, porodice, ljubavi i smrti, što ga čini zanimljivim i inspirativnim delom savremene književnosti.

Tamara Nikolić avatar

Pročitajte takođe: